Rubrike

Koliko god se na prvi pogled čini da je travnjak lako održavati, ipak korovi mogu izazivati probleme. Pojava korova u travnjaku znak je grješaka pri uspostavljanju i održavanju travnjaka. Osnovna preventivna mjera u zaštiti protiv korova održavanje je travnjaka zdravim i gustim, odnosno provedba svih kulturalnih mjera koje će pospješiti razvoj travnjačkih vrsta.

Sinoptičari su početkom ovogodišnjeg lipnja često za klimatske uvjete navodili kako nešto slično nije zabilježeno posljednjih pedesetak godina, a kako upravo meteorološki uvjeti najviše utječu na pojavu i razvoj bolesti vinove loze s pravom možemo najaviti i očekivati negativne patološke promjene kakve ne vidimo u prosječnim sezonama.

Odavno se o protutučnoj zaštiti nije pričalo kao zadnjih godina. Nažalost, sve su to bili razgovori s povodom. Meteorološka statistika pokazuje da tuča pada sve češće i sve više, a globalne klimatske promjene idu u prilog prognozama da će se ovaj trend nastaviti još niz godina. Izbor najučinkovitijeg sustava protutučne zaštite postaje važniji nego ikad.

Uobičajeno je svrstavanje namirnica u skupine, ovisno o podrijetlu, kemijskom sastavu i njihovoj ulozi u organizmu.

Trulež srži stabljike (pseudomonas corrugata) novija je bakterijska bolest. Otkrivena je prvi put u Engleskoj 1978. Danas je prisutna u mnogim europskim (Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Bugarskoj) i prekomorskim zemljama.

Među najrazornijim gljivičnim bolestima kultiviranog bilja, koja je u prošlosti uvjetovala brojne krize, svakako je krumpirova plijesan ili fitoftora, ili plamenjača (Phytophthora infestans). Osim krumpira, ova bolest napada rajčicu i surfinije (Petunia spp.).

Uzgoj tovnih pasmina goveda postaje sve više aktualan i u našoj zemlji, prvenstveno kod onih uzgajivača koji raspolažu prostranim travnjačkim površinama za uzgoj po sistemu krava - tele. Njihova glavna odlika je ranozrelost i dobra mogućnost adaptacije na različite uvjete na farmama.

Zahvaljujući adventivnim pupovima po cijelom stablu, stare masline moguće je obnavljati i pomlađivati, ponovno učiniti rodnima. Nekoliko napomena mogu biti poticaj u tom poslu.

Razlikujemo crveni, crni i bijeli ribiz. Uzgoj crvenog i crnog ribiza od velikog je značenja, a bijeli se ribiz rijetko uzgaja.

Plodored je smjena vrsta povrća u prostoru i vremenu. U vrtu plodored omogućuje pravilnu i racionalnu gnojidbu stajnjakom, smanjuje zakorovljenost, čuva plodnost tla, sprječava pojavu istih bolesti i nagomilavanje štetnika.

Pelargonije ili muškatle trpe od napada različitih poremećaja živog ili neživog porijekla. Među patološkim poremećajima muškatla dominantni su uzročnici pjegavosti, venuća i sušenja lišća, stabljike i korijena (Puccinia, Pythium, Verticillium, Xanthomonas), od štetnih organizama životinjskog porijekla dominiraju lisne uši, štitasti moljac (ili “bijela mušica”) i grinje, a najčešći neživi ili abiotski poremećaj je plutavost ličća pelargonija.

U lipnju se javljaju dvije velike paše koje mogu ponovo napuniti medišta - paše lipe i pitomog kestena, pa za njih treba zajednice dobro pripremiti. U vremenu do početka paše, dobro je punu košnicu mladih pčela što bolje iskoristiti.

Ljetna obrada tla je prvenstveno plitka, površinska obrada. Ne preporučujemo ljetnu obradu provoditi tijekom cvatnje, a niti za vrijeme velikih sparina. Osnovna je svrha sačuvati vodu u tlu tijekom ljeta i održati površinu čistu od korova, sve do dubine desetak centimetara. Mladi vinograd ne preporučuje se zatraviti do šeste godine, zbog oduzimanja dijela vlage i hrane travnih kultura. Svaki posao u vinogradu treba početi od tla, dakle kosidbom. Ako vinograd kosimo, onda ga prije poslova pokosimo, a ako ga kopamo, onda je bolje kasnije kopati, zbog toga da ne ugazimo zemlju i omogučimo brći razvoj korova.

Proljeće je doba kad se grah sije na otvorene gredice. Tlo za sjetvu trebalo bi biti ugrijano na oko 12° C, i to ne samo površinski već i na dubini od 5 cm.

Od svibnja do konca ljeta cvate većina ukrasnih grmova. Koncem proljeća i početkom ljeta cvatu kerija, pajasmin (Philadelphus), suručica (S. x vanhouttei), vajgela (Weigela) i dr. Ljeti cvatu sljedeće vrste: Kerria “Pleniflora”, petoprsta (P. fruticosa), pljuskavica (H. calycinum), suručica (S. x bumalda), lantana (Lantana camara), santolina (Santolina) i dr.

Operativnim programom podizanja novih višegodišnjih nasada, Vlada poticajnim, kreditnim i ostalim mjerama preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠiVG), u godinama uoči mogućeg primanja naše zemlje u punopravno članstvo Europske unije (2004. - 2007.), planira sadnju oko 15.000 ha voćnjaka, od čega oko 200 ha malina i kupina. Potaknuti tim mjerama, ali i zbog velikih hranjivih, kulinarskih, dijetno-profilaktičkih i enoloških vrijednosti plodova kupine, sve brojnija obiteljska gospodarstva posljednjih godina započinju suvremeni uzgoj kupina.