Stočarstvo

Mlijeko magarice zasigurno je namirnica koju čovjek od davnina konzumirao. Magarice nisu davale veće količine mlijeka te nije imalo važnost kao kravlje, ovčje ili kozje mlijeko. Međutim, oni koji su pili mlijeko magarica uočili su njegove pozitivne učinke na zdravlje (i ljepotu).

Držanje svinja na dubokoj stelji podrazumijeva boravak svinja na punom podu uz redovito nastiranje boravišnog prostora materijalom za nastiranje. Karakteristika ovog načina držanja svinja je da se boksovi za svinje ne čiste do kraja ciklusa, već se svakodnevno nastiru novim slojem prostirke.

S obzirom na način držanja svinja najčešće razlikujemo zatvoreni, poluotvoreni i otvoreni sustav držanja. Dok se zatvoreni sustav držanja uglavnom koristi u intenzivnoj proizvodnji svinja s ciljem maksimalnog skraćivanja proizvodnih faza u proizvodnom ciklusu, otvoreni sustav držanja svinja karakterističan je za ekstenzivniju proizvodnju. U ekstenzivnoj proizvodnji u prošlosti su se sve kategorije svinja držale na otvorenom, a danas, kad govorimo o držanju svinja na otvorenom, najčešće mislimo na lokalne ili autohtone pasmine svinja.

Koze odlikuje visok stupanj prilagodljivosti na različite okolišne uvjete, pa se danas uzgajaju u svim klimatskim zonama; od semiaridnih savanskih područja do kišnih tropa. Jedina mjesta na kojima nije zastupljen značajniji broj koza jesu Artika i Antarktika. U pravilu, obitavaju tamo gdje ne može opstati niti jedna druga vrsta stoke. Od najstarijih vremena, sve do danas uzgajivači i stručnjaci nastoje stvoriti kozu koja će biti proizvodno najučinkovitija u određenim uvjetima okoliša. Određenim zahvatima mijenjaju se populacije životinja, da bi bile što prikladnije proizvodnji mlijeka, mesa, vlakna i kože. U nastavku priloga opisat će se najznačajnije svjetske pasmine, te dragocjene hrvatske izvorne pasmine koza.

Koze spadaju među prve pripitomljene vrste, koje su od davnina služile čovjeku dajući mu visokovrijedne proizvode (meso, mlijeko, kožu, vlakno, gnoj i dr.). Međutim, intenziviranjem i industrijalizacijom poljoprivrede, osobito stočarstva, sve se više počinju podcjenjivati i osporavati - često se napasuju na najlošijim pašnjacima i najnepristupačnijim terenima, daju im se ostaci hrane od konja, krava i ovaca, drže ih se u lošim i neprimjerenim nastambama i sl. U prvom nastavku priloga o kozama spomenut ćemo neke od prednosti držanja koza, povijesti kozarstva u Hrvatskoj i njegovog trenutnog stanja.

U Hrvatskoj se tradicionalno proizvodi veliki broj suhomesnatih proizvoda od svinjskog mesa. Slavonski specijaliteti kao što su slavonska šunka, slavonski kulen, kulenove seke, različite vrste kobasica, zatim pršuti od istarskog do dalmatinskog, pancete i razni drugi proizvodi, prepoznatljiv su znak hrvatske gastronomske ponude. Takva proizvodnja zahtijeva odgovarajuću sirovinu koja će osigurati dobru kakvoću krajnjeg proizvoda. Danas na tržištu svinja postoji veći broj pasmina, ali i sve više hibrida svinja, koji dodatno unose zbrku prilikom odabira tovnih svinja za preradu u suhomesnate proizvode.

Mužnja koza naoko izgleda jednostavna, ali nije. Početnik i koza prvojarkinja problematična su kombinacija. Obazrivosti, strpljenja nikad dosta. Mnogi su upravo radi neukosti pri mužnji odustali od držanja koza.

Pozivajući se na tradiciju, kod nas je nažalost zadržan vrlo nepogodan, nezdrav smještaj za koze. Higijenski uvjeti se ne poštuju, kao ni uvjeti za rad čovjeka. Kad se radi o manjem broju, koze su smještene u uglu nekog objekta za druge vrste životinja (obično goveda ili ovca, pa čak i uz svinje) ili se drže u zasebnim objektima koji su najčešće bez prozora i provjetravanja, često na dubokom blatu, prostorije su često bez ikakve opreme.

Uputu je donijelo Ministarstvo poljoprivrede - Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane

U aktualnim uvjetima niske cijene mlijeka, uz istovremeno visoke troškove stočne hrane i goriva, mnoga obiteljska gospodarstva traže način kako povećati dohodak i na taj način preživjeti krizu. Prerada mlijeka u sir prilika je za dio poljoprivrednih gospodarstava da proširenjem djelatnosti na preradu pokušaju osigurati stabilniji dohodak.

Kasna jesen ili zima, vrijeme je kolinja čiji običaji se donekle razlikuju po pojedinim našim krajevima, ali gotovo posvuda se, tijekom ovog posla, isprepliće rad s druženjem, veseljem i uživanjem u najboljim specijalitetima od svježeg mesa i drugih dijelova. Znano je da u mnogim krajevima Lijepe Naše možemo naći posebno raznovrsna i bogata jela s mesom i načine njegove prerade.

Postoji mnogo sireva koji se proizvode po točno određenim tehnološkim postupcima za svaku vrstu sira posebno. Tehnološki proces proizvodnje sira strogo specifičan za svaku pojedinu vrstu i o njemu ovise specifična svojstva svakog pojedinog sira.

Proizvođači mlijeka danas su više nego ikada pod ogromnim pritiskom proizvodnje što jeftinijeg mlijeka i prisiljeni su prihvaćati nove strategije, smjerove razvoja i unapređenja u cilju što jeftinije proizvodnje, što veće količine mlijeka. Korištenje seksiranog sjemena pri umjetnom osjemenjivanju, samo je jedna od novih tehnologija, a omogućava proizvodnju teladi željenog spola.

Nakon sveukupnih anketiranja kupaca kozjeg mlijeka i prera evina od kozjeg mlijeka, pokazalo se da kupcima dosa uju stalno opetovani mitovi, legende, zatim pretjerano uvelicani napisi o ljekovitosti i hranjivosti kozjeg mlijeka.

Kravama odgovara silaža koja sadrži crvenu djetelinu, a uz to povećava njihovu proizvodnju mlijeka. Nova studija otkrila je i da se silaža napravljena od trave u kasno ljeto ne može uspore đivati sa silažom koja je napravljena početkom ljetnih mjeseci.

Hrvatska ima četiri autohtone vrste konja: hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, međimurski konj, te lipicanac. Imati četiri pasmine konja u jednoj zemlji pravo je bogatstvo