Stočarstvo

Trenutno se u Hrvatskoj nalazi 22 mljekomata, a potražnja će biti sve veća, jer mljekari postaju svjesni važnosti alternativnih načina plasmana mlijeka. Osim što svaki registrirani proizvođač mlijeka ima pravo prodati 12.000L mlijeka godišnje na kućnom pragu, on može neprerađeno sirovo mlijeko plasirati i putem mljekomata.

Održivo stočarstvo obuhvaća sustave proizvodnje koji se temelje na korištenju pašnjaka. Ovakav sustav značajno poboljšava dobrobit životinja, djeluje na očuvanje okoliša, a rezultati su proizvodi (prirast mesa, jaja i mlijeka) koji su ukusniji i nutricionistički vrijedniji. Istraživanja pokazuju da je držanje životinja na pašnjacima vrlo korisno za njihovo zdravlje, a proizvodi od ovako držanih životinja su bolji za zdravlje potrošača jer sadrže manje masti i kalorija, a više vitamina i dobrih masnih kiselina.

Nalaz neznatno povišenih koncentracija aflatoksina u mlijeku, na tržištu ponovno aktualizira temu štetnih tvari u hrani.

Sve više ljudi u ruralnim sredinama razmišlja kojim dodatnim djelatnostima poboljšati svoj ekonomski status. Nije mali broj onih koji potaknuti činjenicom da ih okružuje sve više zapuštenih i zaraslih površina s nepreglednom raznolikom izvrsnom raznovrsnom zelenom masom, razmišlja opravdano o kozarstvu. Podršku toj odluci pružaju mnogi prazni građevinski prostori, različitih veličina, na skoro svim malim gospodarstvima, koji se mogu najbrže i najjeftinije prilagoditi upravo kozama.

Prerada mlijeka na gospodarstvu prilika je za dio poljoprivrednih gospodarstava da proširenjem djelatnosti na preradu mlijeka u sir pokušaju osigurati stabilniji dohodak. Putem mjere 302 IPARD programa moguće je ostvariti potporu za ulaganja koja se odnose na preradu mlijeka na poljoprivrednim gospodarstvima. Prihvatljiva ulaganja u ovom sektoru su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu, skladištenje i pakiranje proizvoda od mlijeka.

Hranidba goveda; kako bi se ostvarila zadovoljavajuća proizvodnja mlijeka i osiguralo dobro zdravlje krava. Hranidba tovnih svinja; kako bi se uzgajivače upoznalo s karakteristikama pojedinih skupina krmiva, a radi što bolje iskoristivosti i vlastitih i kupljenih krmiva. Hranidba konja; čiji je probavni sustav prilagođen probavi voluminozne hrane bogate vodom i sirovim vlakninom. Hranidba malih preživača; s bitno smanjenom količinom sijena, gotovo bez otave.

Živimo u razdoblju uočljivih klimatskih promjena s pojavom dugih vrućih ljeta. Naime, temperatura posljednjih nekoliko godina prelazi natprosječne vrijednosti koje štetno djeluju na nas i životinje. Priroda uzvraća udarac. Tako bi se mogle protumačiti ove drastične vremenske promjene koje cijela južna Europa pa tako i Hrvatska proživljava već nekoliko godina uzastopce. Visoke ljetne temperature, mjeseci bez kapi kiše uzimaju danak od prirode, tako i od ljudi i životinja.

Naknadno vrenje i intenzivno zagrijavanje silaže započinje (naglo) ako je silaža slabo zbijena u silosu. U tom slučaju ti nepoželjni procesi prodiru dublje kroz silažnu masu, a očituju se već nakon nekoliko dana. Kao posljedica nastaju promjene na površini otvorene silaže i šire se oko 10 cm u dubinu. Naknadno vrenje može se spriječiti prskanjem otvorenih površina otopinom organskih i anorganskih kiselina.

Zdravstvena ispravnost hrane životinjskog podrijetla, uključujući meso, mlijeko, jaja i dr. značajno ovisi o hranidbi životinja, odnosno potencijalnom ulasku štetnih tvari hranom za životinje u prehrambeni lanac. Zato se programi proizvodnje zdravstveno ispravne hrane na razini farme usmjeravaju na sigurnost hrane proizvodnih životinja, a ne samo na procesnu higijenu.

Tijekom sezone jarenja 2010./2011. godine s terena su dolazile informacije o sve većem broju umjetno izazvanih porođaja, koji su u 90% završavali neuspjesima i velikim gubicima. Ove godine opet neodgovorni preporučuju tzv. umjetno izazvana jarenja. Zbunjeni uzgajivači traže vjerodostojne informacije.

Način prijave bolesti životinja reguliran je novim Pravilnikom, a stupio je na snagu u svibnju ove godine. Osim postupka prijave bolesti životinja Europskoj komisiji i drugim državama članicama EU, što je u nadležnosti Uprave za veterinarstvo, posebno je propisan postupak prijave i odjave zaraznih bolesti životinja na području naše zemlje. U skladu s time posjednik mora pri pojavi znakova bolesti i uginuća odmah i bez odgađanja izvijestiti doktora veterinarske medicine u veterinarskoj organizaciji.

Poradi velikog interesa, gospodarstva koja drže ove pasmine znatno su povećala svoje smještajne kapacitete i plasman proizvoda s gospodarstva.

Kunići kakve danas poznajemo potječu od divljeg kunića (Oryctolagus cunuculus) koji je izvorno živio na području južne Europe. I danas ih nalazimo u slobodnoj prirodi, kod nas u Podravini i na otocima. U zemljama oko Sredozemnog mora bio je poznat prije dvije tisuće godina.

Početkom nove godine svako malo gospodarstvo mora razmišljati o novim dodatnim djelatnostima, vodeći računa o povoljnom odnosu uloženo - dobiveno. Prednost uvijek mora biti na strani djelatnosti kojom će se gospodarstvo baviti na duži rok.

Ususret zimi kod malih preživača počinje drugi ciklus proizvodnje, bređost i neizostavna suhostaja. Vrijeme je svekolike snalažljivosti u odabiru i skladištenju završnih količina dodatne hrane i slasnih zalogaja za nadolazeću zimu i gladno proljeće, kako za ukućane tako i za blago.

Gnjiloća kože i papaka u goveda (Dermatitis interdigitalis, Mortellarosche Krankheit). Goveda su današnjim načinom držanja orijentirana na proizvodnju, a to znači da moraju u što kraće vrijeme, uz što manje dodatnog radnog vremena, hrane i financijskih izdataka postići što veću proizvodnju. To nadalje znači da životinje na maloj površini liježu na oštri pod u neudoban prostor. Životinje su također dobrom ishranom dobro ishranjene, ali su na granici metaboličkog kapaciteta. Uslijed toga često prisilno nastupaju oboljenja papaka i udova.