Stočarstvo

Kunići koje danas nalazimo u uzgoju nastali su pripitomljavanjem divljih, a prvotno su služili kao izvor mesa i krzna. Početci pripitomljavanja sežu u stari Rim, a značajniji uzgoj započeo je u srednjem vijeku unutar samostanskih zidina. Od tada pa sve do danas umjetnom selekcijom domaći kunić doživio je brojne promjene vezane uz izgled, ponašanje i produktivnost.

Uzgoj zdravih i za proizvodnju sposobnih životinja i proizvodnja osobito visokovrijednih zdravih živežnih namirnica, bitni su ciljevi organsko-biološkog ratarstva. Osnove zdravlja životinja su pravilna prehrana, pravi način držanja i uzgoj koji pristaje mjestu boravka, konstituciji jakih životinja. Jedan od uvjeta za produkciju i upotrebu mlijeka, zdrave živežne namirnice, zdravo je vime krave.

Upale vimena uzrokovane gram negativnim uzročnicima bolesti često predstavljaju po život opasna stanja. Ne smiju se promatrati kao izolirane infekcije mliječne žlijezde, jer djelovanje upale često obuhvaća cijeli organizam, što treba uzeti u obzir pri terapiji. Liječenje treba svakako uspješno provesti stručnjak (veterinar). Kasno započinjanje liječenja i/ ili laička intervencija izvanredno su skupe.

Ljeto je već polako iza nas, a i ove godine, kao i u nekoliko prošlih pokazalo se da su visoke ljetne temperature veći problem nego nekoliko tjedana niskih temperatura u sve blažim zimama sa sve manje snijega. Stoga i takvi pomalo promijenjeni klimatski uvjeti, zbog globalnog zatopljenja, mijenjaju i razmišljanja uzgajivača o tome kakve staje graditi, pa nije ni čudo da je i u našoj državi jedna od najznačajnijih tema među uzgajivačima kako osigurati dobre uvjete proizvodnje mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Jedan od problema koji prati proizvodnju svinja svakako je i poremećaj u procesu razmnožvanja za ljetnih mjeseci. Na nekim je farmama vrlo izražen i izaziva velike teškoće u proizvodnji prasadi tijekom toga dijela godine. Proizvođači zapažju da plodnost u to vrijeme opada 5 - 10 posto, ali nisu rijetki primjeri da se plodnost smanjuje i 20 posto, što dovodi do znatnih gospodarskih šteta.

Mastitis, najčešća bolest u mliječnih krava, može biti bakterijski ili nebakterijski. Najčešćim uzrokom mastitisa koji nije bakterijske prirode smatra se mehaničko nadraživanje vimena neprikladnim načinom ručne mužnje ili loše namještenom strojnom mužnjom, ali su mogući i drugi uzroci: loša hranidba, uznemirivanje životinje (stresovi), pretjerano iscrpljivanje, oslabljen organizam nakon bolesti i drugi.

Pri odluci o pokretanju proizvodnje mliječnih proizvoda (sireva) treba poznavati postojeće propise o uvjetima kojima moraju udovoljavati obrtnički objekti i objekti (prostorije) u kućanstvu za obradu i preradu mlijeka namijenjeni za javnu potrošnju (NN 20/1992), te posebne veterinarsko-zdravstvene uvjete koji se odnose na uređenje, opremu, način rada, djelatnike i higijenu u objektima registriranim za obradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda (sira) na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (NN 149/03).

U sektoru peradarstva šezdesetih je godina s uspjehom bio korišten svjetlosni program u optimalizaciji produktivnosti koka nesilica. U uzgoju mliječnih goveda, upravljanje svjetlom kao čimbenikom okoliša u povećanju proizvodnje mlijeka često nije bilo opažano, a nije se koristilo ni u planovima gradnje pogona mliječnih staja za goveda. Svjetlo preko oka izravno i značajno utječe na biološki proces proizvodnje mlijeka u mliječnih krava.

Jari stočni grašak biljka je prohladnoga i umjereno toplog podneblja, budući da se rast usjeva zaustavlja na temperaturama višima od 30 °C. Stočni grašak uzgaja se u plodoredu, jer ne podnosi ponovljeni uzgoj na istoj površini zbog bolesti i štetnika, pa na istu parcelu dolazi nakon tri ili više godina.

Ovčje mlijeko je u našoj zemlji od davnina korišteno za pripremu kvalitetnih sireva, koji su danas poznati izvan granica naše domovine. To su svakako sirevi koji su proizvedeni na tradicionalan način i uz određeno iskustvo koje se, kao i uzgoj ovaca, stjeće praksom.

Ulazimo u razdoblje svinjokolja, odnosno tradicionalne pripreme proizvoda od svinjskog mesa, prema manje-više poznatim receptima. Dok se veće obitelji odlučuju na klanje i cjelovitu uporabu trupa za vlastite potrebe, preostali dio nabavlja svinjsku polovicu i kroji je prema svrsi uporabe mesa za daljnju obradu.

Bruceloza je jedna od zaraznih bolesti koja se u pojedinim slučajevima javlja u našoj zemlji. Stoga ćemo ukratko opisati o kakvoj je bolesti riječ i navesti zakonsku regulativu u svezi s njezinim suzbijanjem i iskorjenjivanjem kod pojedinih vrsta životinja. Bruceloza je kronična zarazna bolest vise vrsta domaćih i divljih životinja, a s obzirom na to da prelazi na ljude, ubrajamo je u zoonoze. Očituje se karakterističnim patološkim promjenama napadnutih organa i pobačajem bređih životinja.

Primarni je oblik gajenja jelenske divljači, kakav poznajemo već dva stoljeća, u posljednjih tridesetak godina podignut na znatno intenzivniju razinu, prvenstveno na Novom Zelandu, ali i drugim zemljama zapadnog svijeta. Unatoč tome, a i činjenici kako i nama susjedne zemlje uzgajaju jelene na ‘’razini višoj’’ od gatera, u našoj državi nema službenog intenzivnog uzgoja jelenske divljači.

Kako u redakciju stižu brojni upiti vezani za uzgoj puževa, na to odgovara naš suradnik Darko Kantoci, dipl. ing.

Uzgoj tovnih pasmina goveda postaje sve više aktualan i u našoj zemlji, prvenstveno kod onih uzgajivača koji raspolažu prostranim travnjačkim površinama za uzgoj po sistemu krava - tele. Njihova glavna odlika je ranozrelost i dobra mogućnost adaptacije na različite uvjete na farmama.

Na pitanje zašto kupiti i držati koze, uvijek odgovaram - za zdravlje i ljepotu, na svoju ekonomsku korist i dobrobit, te trajno održivo očuvanje okoliša i humusa.