Stočarstvo

U Hrvatskoj se tradicionalno proizvodi veliki broj suhomesnatih proizvoda od svinjskog mesa. Slavonski specijaliteti kao što su slavonska šunka, slavonski kulen, kulenove seke, različite vrste kobasica, zatim pršuti od istarskog do dalmatinskog, pancete i razni drugi proizvodi, prepoznatljiv su znak hrvatske gastronomske ponude. Takva proizvodnja zahtijeva odgovarajuću sirovinu koja će osigurati dobru kakvoću krajnjeg proizvoda. Danas na tržištu svinja postoji veći broj pasmina, ali i sve više hibrida svinja, koji dodatno unose zbrku prilikom odabira tovnih svinja za preradu u suhomesnate proizvode.

Mužnja koza naoko izgleda jednostavna, ali nije. Početnik i koza prvojarkinja problematična su kombinacija. Obazrivosti, strpljenja nikad dosta. Mnogi su upravo radi neukosti pri mužnji odustali od držanja koza.

Pozivajući se na tradiciju, kod nas je nažalost zadržan vrlo nepogodan, nezdrav smještaj za koze. Higijenski uvjeti se ne poštuju, kao ni uvjeti za rad čovjeka. Kad se radi o manjem broju, koze su smještene u uglu nekog objekta za druge vrste životinja (obično goveda ili ovca, pa čak i uz svinje) ili se drže u zasebnim objektima koji su najčešće bez prozora i provjetravanja, često na dubokom blatu, prostorije su često bez ikakve opreme.

Uputu je donijelo Ministarstvo poljoprivrede - Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane

U aktualnim uvjetima niske cijene mlijeka, uz istovremeno visoke troškove stočne hrane i goriva, mnoga obiteljska gospodarstva traže način kako povećati dohodak i na taj način preživjeti krizu. Prerada mlijeka u sir prilika je za dio poljoprivrednih gospodarstava da proširenjem djelatnosti na preradu pokušaju osigurati stabilniji dohodak.

Kasna jesen ili zima, vrijeme je kolinja čiji običaji se donekle razlikuju po pojedinim našim krajevima, ali gotovo posvuda se, tijekom ovog posla, isprepliće rad s druženjem, veseljem i uživanjem u najboljim specijalitetima od svježeg mesa i drugih dijelova. Znano je da u mnogim krajevima Lijepe Naše možemo naći posebno raznovrsna i bogata jela s mesom i načine njegove prerade.

Postoji mnogo sireva koji se proizvode po točno određenim tehnološkim postupcima za svaku vrstu sira posebno. Tehnološki proces proizvodnje sira strogo specifičan za svaku pojedinu vrstu i o njemu ovise specifična svojstva svakog pojedinog sira.

Proizvođači mlijeka danas su više nego ikada pod ogromnim pritiskom proizvodnje što jeftinijeg mlijeka i prisiljeni su prihvaćati nove strategije, smjerove razvoja i unapređenja u cilju što jeftinije proizvodnje, što veće količine mlijeka. Korištenje seksiranog sjemena pri umjetnom osjemenjivanju, samo je jedna od novih tehnologija, a omogućava proizvodnju teladi željenog spola.

Nakon sveukupnih anketiranja kupaca kozjeg mlijeka i prera evina od kozjeg mlijeka, pokazalo se da kupcima dosa uju stalno opetovani mitovi, legende, zatim pretjerano uvelicani napisi o ljekovitosti i hranjivosti kozjeg mlijeka.

Kravama odgovara silaža koja sadrži crvenu djetelinu, a uz to povećava njihovu proizvodnju mlijeka. Nova studija otkrila je i da se silaža napravljena od trave u kasno ljeto ne može uspore đivati sa silažom koja je napravljena početkom ljetnih mjeseci.

Hrvatska ima četiri autohtone vrste konja: hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, međimurski konj, te lipicanac. Imati četiri pasmine konja u jednoj zemlji pravo je bogatstvo

Problematika higijene, zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane danas je u Europskoj uniji regulirana s nekoliko općih uredbi proizašlih iz temeljnog Zakona o hrani. Opći zakon o hrani kojim se posebno uređuju principi na kojima se treba temeljiti moderno zakonodavstvo o hrani u Europskoj uniji i zemljama članicama, osnivanje Europske agencije za hranu (EFSA) te postupci u slučaju pojave krize sigurnosti hrane uključujući sustav brzog uzbunjivanja. Određuje se da se propisi o hrani moraju temeljiti na analizi rizika radi postizanja općeg cilja visoke razine zaštite zdravlja i života ljudi, a procjena rizika temelji se na dostupnim znanstvenim dokazima i obavlja se na nezavisan, objektivan i transparentan način.

Sjenila će pružiti zaštitu od izravnog utjecaja sunca no neće imati utjecaj na temperaturu i relativnu vlažnost zraka. Svi rashladni uređaji koji su danas u upotrebi predstavljaju kombinaciju vlaženja životinja uz pojačano strujanje zraka u nastambi.

Trenutno se u Hrvatskoj nalazi 22 mljekomata, a potražnja će biti sve veća, jer mljekari postaju svjesni važnosti alternativnih načina plasmana mlijeka. Osim što svaki registrirani proizvođač mlijeka ima pravo prodati 12.000L mlijeka godišnje na kućnom pragu, on može neprerađeno sirovo mlijeko plasirati i putem mljekomata.

Održivo stočarstvo obuhvaća sustave proizvodnje koji se temelje na korištenju pašnjaka. Ovakav sustav značajno poboljšava dobrobit životinja, djeluje na očuvanje okoliša, a rezultati su proizvodi (prirast mesa, jaja i mlijeka) koji su ukusniji i nutricionistički vrijedniji. Istraživanja pokazuju da je držanje životinja na pašnjacima vrlo korisno za njihovo zdravlje, a proizvodi od ovako držanih životinja su bolji za zdravlje potrošača jer sadrže manje masti i kalorija, a više vitamina i dobrih masnih kiselina.

Nalaz neznatno povišenih koncentracija aflatoksina u mlijeku, na tržištu ponovno aktualizira temu štetnih tvari u hrani.