Voćarstvo

Kupine i maline su voćarske kulture koje spadaju u skupinu jagodičastog voća. Kao sezonsko voće dosta su tražene na tržištu i postižu visoku cijenu. Ove dvije voćarske kulture nalaze se u sustavu poticanja podizanja trajnih nasada u Republici Hrvatskoj.

Grmolike ili jagodaste voćke jedna su od 5 skupina voćaka u koje spadaju jagoda, malina, kupina, ribiz, ogrozd, brusnica, borovnica, aktinidija- kivika. Posljednjih godina, uz navedene, na tržištu se pojavljuju plodovi i sadni materijal tzv. “novih” vrsta jagodastog voća, koje imaju veliki potencijal u budućnosti. Za ove vrste često se koristi naziv neobične, rijetke ili egzotične vrste jagodastog voća, a među njima najčešće su aronija, goji, sibirski kivi, rubus hibridi, haskap i pasji trn.

Internet je prepun reklama i članaka o čudesnom voću koje liječi brojne bolesti, a njegov uzgoj je u našem podneblju vrlo jednostavan i donosi brzu zaradu. Ne ulazeći u raspravu o nutritivnoj vrijednosti čudesnog voća budućnosti kao što su aronija, sibirska borovnica ili goji bobice koje još nazivaju crvenim dijamantom i sretnim bobicama, važno je znati da postoje brojne prepreke lakoj zaradi preko noći.

Jabuka, kao i većina voćnih vrsta preferira duboka tla, jednoličnog profila, pjeskovito ilovastog sastava, bogata humusom i mineralnim hranivima. Najpogodnija tla za uzgoj jabuka su slabo kisela do neutralna, tla koja ne sadrže veće količine fiziološki aktivnog vapna, a još manje su pogodna jako kisela i kisela tla, slabo opskrbljena kalcijem čiji nedostatak u mesu plodova uzrokuje mnogobrojne neželjene promjene (fiziološke bolesti): staklavost, pjegavost lenticela, tamnu palež kožice i najčešće gorku pjegavost.

U novom 11. izdanju poznatog časopisa Flos Olei uvrštena su 73 ulja iz RH od kojih je 71 iz Istre, a dva iz Dalmacije s tim da je veći broj istarskih maslinara postigao bolje...

Ishrana i gnojidba voćaka predstavlja vrlo složenu znanstvenu i stručnu problematiku, o kojoj se često daju nepotpuna pa čak i kriva tumačenja. Razloga tomu je više. Prije svega nedostaju nam objektivna iskustva, koja se dobivaju gnojidbenim pokusima s pojedinim vrstama i sortama voćaka u različitim ekologijskim uvjetima. Pokušat ćemo se stoga upoznati s novijim pogledima na hranidbu, a posebice gnojidbu voćaka.

Prošle godine lijeska nije imala mnogo resa, pa je vjerojatno izostalo bolje oprašivanje tako da sam imao jako malo plodova. Nekoliko godina imam zadovoljavajući urod od oko 2-3 t/ha, a ukupno imam 1,5 h. Prošle sam godine prvi put dodavao lisno gnojivo Fertina V u četiri navrata s razmacima od 14 dana. Gnojim s NPK 7-20-30 (800 kg) i KAN 600 kg na ukupnu površinu. Koji su mogući uzroci manjeg broja resi?

Kaki, ili japanska jabuka,puno se uzgaja u Kini,Koreji,Indiji,Japanu i ostalim azijskim zemljama,zatim u crvenomorskom području i zemljama oko Sredozemnog mora.U Hrvatskoj se u manjoj mjeri uzgaja uzduž jadranske obale,a nešto i u unutrašnjosti dokle riječnim dolinama prodire utjecaj sredozemne klime.

Kupine i maline se uspješno uzgajaju u mnogim okućnicama gotovo bez primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja, premda ih kao i jagode napada veći broj biljnih bolesti i nametnika životinjskog podrijetla. Pri plantažnom uzgoju kupina i malina gotovo cjelokupni trud proizvođača može uništiti skupina gljivičnih bolesti koje uzrokuju patološko sušenje izdanaka, te nekoliko vrsta hrđa.

Miracolina ili čudesna bobica je tropska voćna vrsta. Prirodno je rasprostranjena na području Zapadne i Središnje Afrike (od Obale Bjelokosti do DR Konga). Miracolina je voćna vrsta velikog potencijala. Dosad je nedovoljno proučavana. U...

Za maslinu vlada mišljenje kako su ona, badem i smokva najotpornije voćke, stvorene za sušu te da im voda nije potrebna. Maslina jest otpornija od mnogih drugih biljaka, ali to ne znači da ne...

U prošlom broju Gospodarskog lista (od 1. travnja) objavljen je prvi nastavak članka o ekološkoj zaštiti bobičastog voća, te činjenici da se većina potrebnih mjera zaštite u bobičastom voću provodi u proljeće. Slijedi nastavak. U...

Đurđevača
Tricholoma Georgii (gambosa) Fr. ex Clusius
Đurđevača je naša gljiva poznata od davnina, a javlja se u četiri varijacije: Tricholoma pomonae (Lenz), Tricholoma gambosa (Fr.), Tricholoma albellum (Fr.) i Tricholoma graveolens (Pers.). Razlikuju se po boji, debljini i veličini klobuka. Sve su jestive i nema opasnosti od zamjene otrovnim gljivama. U narodu je još nazivaju đurđevka, ranka, prusnica, jurjevka. Prema pričama u narodu, gljiva je dobila narodno ime po Đurđevdanu.

Lijeska se najlakše uzgaja kao grm na vlastitom korijenu jer je to njezin prirodni uzgojni oblik. Jedini problem je što tjera mnoštvo korijenovih izdanaka koji se moraju redovito uklanjati. Korijenovih izdanaka je manje ako...

Kineska šljiva (Prunus salicifolia) i marelica (Prunus armeniaca) poznate su voćke ukusnih i kvalitetnih plodova. Manje je poznato da su u SAD-u križanjem ovih dviju vrsta dobiveni međuvrsni križanci egzotična izgleda i posebna okusa.

Nasadi jabuke čine skupna ili pojedinačna stabla na okučnicama. Tu su uglavnom starije, autohtone odlike koje su dosta otporne na bolesti ali ne i na crvljivost plodova. Nasadi su stari sa zapuštenom, gustom krošnjom u kojoj su grane spontano raspoređene, a rodna površina je u načelu na obodima krošnje. U mladim nasadima jabuka ponekad nije dobro pogođena odlika ili odlike. To se uočava tek kad voćke prorode.