Zaštita bilja

Proizvođači krumpira ove jeseni dojavljuju štete na gomoljima tipične za vruće i suhe proizvodne sezone, a među njima su najčešće uzročnici krastavosti i suhe truleži gomolja.

Svake godine, početkom listopada podsjećamo na preporuke u zaštiti ozimih žitarica od korova, te provedbi svih potrebnih agrotehničkih mjera za siguran prinos i kvalitetnu proizvodnju žitarica.

U prošlom broju Gospodarskog lista, najavili smo mogućnost pojave i potrebu suzbijanja jesenskih štetnika uljane repice, što se potvrdilo dojavama proizvođača, koji su uočili u svojim usjevima pojavu štetnih gusjenica.

S obzirom na specifičnost vegetacije uljane repice, štetnici koji ugrožavaju usjeve, prema vremenu pojave, mogu se podijeliti na jesenske i proljetne. Najvažniji jesenski štetnici koji mogu pričinjavati veće štete su buhači, repičina osa listarica i pipa terminalnog pupa.

U našim se vrtovima svake godine redovito javljaju iste teškoće s neželjenim životinjama. Bitke s puževima, krticama, a ponegdje i pticama neprekidne su.

U proizvodnji povrtnih kupusnjača lišće i glave tijekom ljetnog razdoblja osobito su napadnute od većeg broja štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa.

Primjena sredstava za zaštitu bilja kemijska je mjera u zaštiti bilja koja se primjenjuje samo kad su sve druge mjere u zaštiti bilja iscrpljene, a prisutnost štetnih organizama iznad kritičnog broja (praga odluke). Prema tome sredstva za zaštitu bilja koristimo samo onda kada je to uistinu nužno u skladu s uputama za primjenu koja se nalaze uz svako sredstvo uključujući poštivanje načela dobre poljoprivredne i okolišne prakse.

Za razliku od većine štetnika, žičnjake je moguće uspješno suzbiti samo preventivno. Za donošenje ispravne i pravovremene odluke o suzbijanju, prvenstveno je važno prognozirati brojnost žičnjaka u tlu.

U našem podneblju na pšenici se pojavljuju tri hrđe - crna, smeđa i žuta hrđa. Crna hrđa (Puccinia graminis), poznata od starogrčkih i rimskih vremena i stoljećima je bila najčešća bolest pšenice. Posljednjih tridesetak godina gotovo da je izčeznula u Hrvatskoj, pa je na pšenici najčešće prisutna smeđa hrđa (Puccinia recondita), a u 2014. godini zabilježene su značajne štete od žute hrđe (Puccinia striiformis).

Pred nama je sjetva najvažnije poljoprivredne kulture u Hrvatskoj. U ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji kukuruz dominira s uzgojem na ukupnoj površini od 300.000 - 350.000 ha! Tehnologija proizvodnje kukuruza zahtijeva poznavanje svih faktora koji određuju proizvodnju uključujući poznavanje tipa tla, utjecaj gnojidbe, mjere njege, te zaštitu od štetnika, bolesti i korova.

Sedamdesetih godina svijet je uočio da osim pozitivnih, pesticidi imaju i negativne strane. Danas je trend smanjenja potrošnje pesticida i njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Proučavaju se alternativne mjere i metode borbe protiv korova i sve više se vraćamo starim napuštenim i gotovo zaboravljenim metodama. Kako je to jednom netko zgodno rekao, posežemo za „starim trikovima za moderna vremena“.

U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i slično). Korovi se javljaju i na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove, staze, sportske objekte, parkove, ispod dalekovoda i u šumama. U svim navedenim slučajevima misli se na neželjene (štetne) biljke na dotičnom mjestu.

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) ekonomski je važan štetnik kukuruza, najznačajnije gospodarske kulture u Hrvatskoj. Ekonomske štete posljednjih godina redovita su pojava, ali se u svim našim uzgojnim područjima ne pojavljuju u jednakom intenzitetu. Podravina i sjevero-zapadna hrvatska područja su gdje se štetnost zlatice češće bilježi. Razloga za to ima više, a jedan od njih je taj da je zastupljenost ponovljene sjetve kukuruza veća, jer su gospodarstva mahom orijentirana na stočarsku proizvodnju kojoj je baza velika potrošnja merkantilnog i silažnog kukuruza.

Dolaskom jeseni i zime, vegetacija je ušla u razdoblje mirovanja. Svaki organizam prilagođava se zimskom razdoblju na različit način, a zajedno s biljkama, prezimit će mnogi uzročnici biljnih bolesti, štetnici i korovi. Nakon prezimljenja, u sljedećoj vegetacijskoj sezoni ponovno će započeti njihov razvoj, pri čemu će uzrokovati manje ili veće štete na kulturnim biljkama.

Znanstvena istraživanja s početka 1890-tih godina o prirodi mozaika duhana smatraju se početkom razvoja biljne virologije, te je proteklih stotinjak godina opisano 1.000 različitih vrsta virusa koji inficiraju biljke. Unatoč tome što su viroze u odnosu na gljivice i bakterije manje proširene, globalizacijom i širenjem međunarodnih političkih i gospodarskih integracija postaju sve značajnije zbog šteta koje nanose biljnoj proizvodnji.

Osim drvotočaca, među značajnije vrste gusjenica koje oštećuju drvo jabuka ubrajamo i one iz porodice staklokrilaca (Sesiidae). Ova skupina obuhvaća u svijetu opisanih 1.000 vrsta leptira nešto većega tijela i stakleno-prozirnih krila s obrubljenim rubovima (otuda ime). Osim jabuke, od njihovih su gusjenica najviše ugroženi crveni i crni ribiz, ogrozd i malina.