Zaštita bilja

Peronospora ili plamenjača najvažnija je bolest vinove loze, donesena iz Sjeverne Amerike prije 130 godina. Jedino na izrazito suhim i toplim položajima, glavna bolest na vinovoj lozi je pepelnica. Protiv peronospore se mora voditi redovita zaštita, osobito u kišovitim tzv. peronospornim godinama. Za kvalitetnu zaštitu treba dobro poznavati život ovog parazita, načine zaštite te karakteristike kemijskih sredstava kojima se bolest sprječava.

Herbicidni pripravci za suzbijanje korova u soji i suncokretu

Među štetnim organizmima koji ugrožavaju uspješnu vinogradarsku proizvodnju neželjene biljke ili korovi javljaju se u svim vinogradarskim regijama naše zemlje, ali na temelju raznolikih pedoklimatskih, uzgojnih, agrotehničkih, ekoloških i gospodarskih čimbenika vlasnici tla u vinogradima održavaju na različite načine.

Suvremenim traktorskim vučenim uređajima za zaštitu plantažnih nasada jabuka postiže se uspješan depozit određene količine sredstva za zaštitu bilja, uz sve manji utrošak tekućine po jedinici površine, osobito ako su takvi strojevi opremljeni dodatnom opremom. Tako pojedini proizvođaći jabuka posljednjih godina koriste manje od 250 litara škropiva po hektaru tijekom pune vegetacije nasada, što značajno povećava produktivnost rada i smanjuje troškove proizvodnje.

Kupine ubrajamo u tzv. male kulture (male u smislu površina na kojima se uzgajaju), pa službeno dopuštenje za suzbijanje štetočinja kupina u našoj zemlji ima samo jedan fungicid (Kidan SC protiv sive plijesni).

Biljke koje nisu dovoljno otporne na niske temperature tijekom zime moraju biti zaštićene omotačem. Najosjetljivije mjesto na biljci je mjesto cijepa.

Uz pogodna fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla, optimalne ekološke uvjete za uzgoj bresaka i nektarina određuju nadmorska visina, položaj, ekspozicija i nagib terena, te najznačajniji klimatski čimbenici (svjetlost, temperatura, voda, vlažnost zraka i vjetar). Vrlo važan dio tehnoloških i agrotehničkih mjera u suvremenim nasadima je kontrola brojnih štetočinja bresaka i nektarina.

Već nekoliko godina uzastopce mnogi poljoprivrednici žale se na štete koje puževi uzrokuju u povrtnjacima, vrtovima, staklenicima i voćnjacima. Ističu kako su tretirali protiv puževa, ali da sredstva ne vrijede ili su oni otporni.

U višegodišnjim prosjecima sredinom kolovoza u većini kontinentalnih vinogorja započinje stadij mekšanja boba ili promjena boje kožice (“šara”), odnosno početak dozrijevanja grožđa. Zbog blage zime 2006./2007. ove je godine vegetacija vinove loze započela već početkom drugog desetodnevlja travnja, što je gotovo dva tjedna prije nego proteklih sezona.

Krizanteme u nekim zemljama predstavljaju simbol rođenja i dugog života, a u nas se tradicionalno uzgajaju radi ukrašavanja grobova uz blagdan Svih svetih. Njihova se proizvodnja danas bitno razlikuje od one prije nekoliko desetaka godina. Podižu se suvremeni plastenici s krovnom ventilacijom, nude se različita tehnička pomagala za reguliranje svjetlosti, temperature i vlažnosti zraka, ugrađuju se sustavi za navodnjavanje uz mogućnost prihranjivanja, a napose se pojavljuju promjene u asortimanu tipa i kultivara krizantema.

Kruška je kod nas uz jabuku jedna od najznačajnijih voćnih kultura, a za sada se najviše uzgaja na slavonskom području, posebno u Brodsko-posavskoj županiji. Vodeće sorte su Viljamovka, Abe fetel ili fetelova, Boskova tikvica, Konferans, Pakamova, Gelertova, Passe Crassane (Krasanka), Pastorčica, Sv. Marija i dr. Kultura je vrlo podložna napadu velikog broja bolesti.

Postupak za izdavanje dozvola sredstvima za zaštitu bilja do početka ove godine u našoj je državi bio reguliran prema dotadašnjem Zakonu o zaštiti bilja.

Ove godine zima je bila izrazito topla, bez dovoljno niskih temperatura, što će se između ostalog negativno odraziti na većinu poljoprivrednih biljaka, zbog jače pojave biljnih bolesti. Naime, njihovi su uzročnici zbog povišenih temperatura neuobičajenih za ovo doba godine imali iznimno povoljne uvjete za prezimljavanje i održavanje infektivnog inokuluma.

Bliži se rok sjetve ozimih strnih žitarica (pšenice, ječma, raži, tritikalea) na našim njivama. S nicanjem ozimih usjeva uslijedit će i nicanje korova, njegovih redovitih pratitelja. Kao i drugim poljoprivrednim kulturama, korovi strnim žitaricama nanose veće ili manje štete, oduzimajući im prostor nad i ispod površine tla, hranjiva i svjetlo. Koliko će jaki biti konkurentski odnosi između kulture i korova, odnosno koliko će urod biti smanjen zbog zakorovljenosti, ovisiti će o nekoliko čimbenika.

Posjedujem kupinjak s 2000 sadnica, a zanima me kojim herbicidom i na koji način mogu uništiti korov? Ručno uništavanje okopavanjem veliki nam je problem

Posljednjih godina jedan novi pojam, a sada i geslo, sve više diktira pisanje o hranidbi i sprjećavanju bolesti u peradi: probiotici. Međutim, tek je nekolicina upućena u pravo značenje ove riječi. U ovom ćemo članku pokušati detaljnije pojasniti ovaj pojam i razmotriti njegovo značenje za zdravlje peradi.