Uskolisni trputac (Plantago lanceolata L.) je jestiva i ljekovita biljka koju se može pronaći uz puteve, na livadama, travnjacima, nasipima. Raste u velikim populacijama. U ljekovite se svrhe koriste korijen, list, sjeme i zelen (listovi, stabljika i cvjetovi). Kao pripravak se koristi čaj od trputca.

čaj od trputca
Trputac

Trputac se bere od ožujka do rujna, najbolje tijekom cvatnje biljke. Tada se najlakše razlikuje od biljaka sa sličnim listovima kao što su žućkasti (Digitalis ambigua L.) i hrđasti naprstak (Digitalis ferruginea L.). Listovi se suše u tankom sloju na sjenovitom i prozračnom mjestu. Nakon sušenja listovi trebaju biti maslinastozeleni do smećkasti, nikako tamno smeđi jer to znači da se promijenio kemijski sastav. Trputac sadrži iridoidne heterozide, flavonoide, organske kiseline, tanine, enzime, fitocinide, silicijevu kiselinu, sluz i vitamin C. Aukubin je također prisutan u trputcu te ima bakteriostatski učinak te ublažava infekcije gornjih dišnih puteva.

Trputac ima antibiotsko djelovanje, blagi je diuretik, djeluje umirujuće i protuupalno. Veći listovi se mogu koristiti kao prva pomoć kod krvarenja uzrokovanog padom ili kod ogrebotina. Pomaže kod liječenja dišnih organa kad se nakupi sluz i kod kašlja: suhog za smirivanje, a kod mokrog za razrjeđivanje sekreta i za lakše iskašljavanje. Čisti krv, pluća i želudac, koristi se kod rana koje teško zarastaju, čireva, uboda insekata. Sjemenke imaju blago laksativno djelovanje te djeluju i kao probiotik. Osim poznatog sirupa za smirivanje kašlja, trputac se može koristiti i za svježe istisnuti sok, čaj, 10 %-nu mast od praška suhih listova, macerat i tekući ekstrakti.

Čaj od trputca: jednu punu žlicu suhih listova trputca popariti s 250 ml kipuće vode; ostaviti poklopljeno da odstoji 10 minuta te procijediti. Piti do tri puta dnevno jednu šalicu čaja.

U ČLANCIMA ISPOD PRONAĐITE RECEPTE ZA PRIPREMU JOŠ RAZNIH TINKTURA I ČAJEVA:

Tinktura od gospine trave

Kako se priprema tinktura pasiflore?

Čaj i tinktura od divizme

Tinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu

Tinktura od bosiljka – pomaže kod uboda insekata

Tinktura od češnjaka

Čaj od peršina – kako ga pripremiti?

Čaj od kukuruzne svile

Tinktura od koprive protiv opadanja kose

Čaj i sirup od bazge – delicija i lijek

Tinktura od kadulje

Tinktura od majčine dušice za borbu protiv parazita

Čaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj

AUTORI:

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

dr. sc. Monika Vidak

Zavod za sjemenarstvo, Agronomski fakultet u ZagrebuZnanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

Prethodni članakČaj od kukuruzne svile
Sljedeći članakČaj i sirup od bazge – delicija i lijek
Monika Vidak, mag.ing.agr.
Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu 2013. godine gdje je i zaposlena od 2015. godine u sklopu projekta „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”. Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Osnovnu školu završava u Velikom Trgovišću, a Opću gimnaziju A.G. Matoš u Zaboku. Preddiplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2010. godine završnim radom „Odnos sadržaja klorofila u listu i prinosa zrna u sintetičkoj populaciji kukuruza“, čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera biljnih znanosti. Diplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2013. godine diplomskim radom „Utjecaj prihrane dušikom na prinos ozimog graška u smjesi s pšenicom“ te stječe akademsku titulu magistra inženjera biljnih znanosti. Tijekom studiranja je bila dobitnica dvije Dekanove nagrade: „Agronomska svojstva novih genotipova ozime grahorice u smjesi s pšenicom“, ak. god. 2008/2009 te „Utjecaj folijarne gnojidbe na prinos herbe i eteričnog ulja kod pet različitih kultivara bosiljka (Ocimum Basilicum L.)“, ak. god. 2010/2011. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je zaposlena od 2015. godine kao stručni suradnik, a od 2017. kao asistent u sklopu projekta HRZZ „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”, odnosno „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. 2015. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti.