Časopis

Hrvatska obiluje prirodnim bogatstvom i resursima, pa je prema bioraznolikosti biljnih vrsta na 3. mjestu u Europi, s oko 5000 vrsta, kad se uzme u obzir i površina države. Čovjek od pamtivijeka koristi blagodati prirode, no u današnje doba potrebno je zakonski zaštititi našu floru i faunu, kako ne bi došlo do devastacije i nestajanja vrsta koje su komercijalno iskoristive i zanimljive. Novi Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta objavljen je u Narodnim novinama br. 114/17., te se primjenjuje počevši od 30. studenog 2017. godine.

Nemojte se iznenaditi ako vam liječnik propiše sljedeću terapiju: tri puta dnevnog po ‘’jednog Mozarta’’. Glazba može pružiti zdravo zadovoljstvo. U stvari, nedavno istraživanje je pokazalo da neki od nas doživljavaju glazbu uzbudljivijom od bilo čega drugog, uključujući i seks. Jedan dio tog uzbuđenja uzrokovan je snažnim hormonima - endorfinima, koji se stvaraju u mozgu za vrijeme slušanja glazbe. Ti hormoni imaju svojstvo olakšavanja bolova i izazivanja ugodnih, euforičnih stanja.

U Hrvatskoj je 2016., u vrtnom centru u Turnju, na biljkama hortenzije po prvi put nađen japanski cvjetni trips (Thrips setosus). To je azijska vrsta tripsa, proširena u Japanu, na Sumatri i u Južnoj Koreji. U Europi je prvi put zabilježena 2014. u Nizozemskoj, a nakon toga i u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Podrijetlo populacije štetnika nađene u Hrvatskoj nije poznato, ali se može pretpostaviti da je unesena hortenzijama iz Nizozemske.

Čitajte u ovom broju:

Tvrtka Pro-eco na našem tržištu nudi certificirana organska peletirana gnojiva svjetski poznatog proizvođača ILSA S.p.A. Gnojiva su već dugi niz godina prisutna na našem tržištu i već dobro poznata svim ekološkim, ali i integriranim proizvođačima. Pro-eco gnojiva dozvoljena su u ekološkoj proizvodnji i posjeduju sve potrebne certifikate.

Sol je jedan od bitnih dodataka koji se koriste u proizvodnji sira. Sol ne samo da utječe na oblikovanje sira, već pomaže i u odvajanju sirutke iz gruša tijekom ocjeđivanja sira te kontrolira odvajanje sirutke i na taj način pomaže pretvaranje gruša u sir.

Sobna šparoga ili Asparagus je ukrasna, česta i popularna sobna biljka. Porijeklom je iz Južne Afrike i postoji više od 300 vrsta. Biljka nije zahtjevna, pa se preporučuje za početnike. Podjednako uspijeva u sjeni kao i na svijetlom mjestu.

Danas se batat smatra jednom od najhranjivijih vrsta povrća. Batat je znatno slađi od krumpira, arome su mu orašaste, slatke, meso može biti od bijele, žute do narančaste i ljubičaste boje, a prema nutritivnim vrijednostima zaslužuje visoko mjesto. Sadrži značajan udio vitamina A, koji u vrsti narančastog mesa doseže vrijednost čak 1.700 puta višu nego u običnom krumpiru.

Postoji čitav niz primjerene literature o držanju i ekonomskom vrednovanju malih preživača. Nažalost to se ne odnosi i na ekološko kozarstvo i ovčarstvo. Za eko-bio govedarstvo, peradarstvo, svinjarstvo, pčelarstvo itd. literature ne manjka, no nažalost literature za eko-bio kozarstvo i ovčarstvo nedostaje. Jasnu uputu i preporuku u liječenju veterina često odbija.

Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).

Udruga vinogradara i voćara Cernik, novogradiški ogranak Udruge Živa Zemlja, Savjetodavna služba, LAG Zapadna Slavonija i OPG Hudolin iz Dragalića, uz potporu Brodsko-posavske županije, Općine Cernik, Hrvatskih šuma, Uprava Nova Gradiška i tvrtke Ravnica, pripremaju razmjenu sjemenja starih sorti povrća i po prvi put veću razmjenu plemki starih sorti voća, ali i plemki šumskih voćkarica pod nazivom „Sačuvajmo stare sorte“.

Dopunska obrada tla započinje zatvaranjem zimske brazde u rano proljeće. Grebenasta površina brazde je vrlo velika i zato se gubi mnogo vlage. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini.

Bonsai, azijska vještina oblikovanja drveća jest hobi koji sve više dobiva pažnju i interes na Zapadu. Nije prekompliciran za samu izradu, no zahtjeva dugogodišnju posvećenost. Biljke se trebaju zalijevati i prihranjivati po potrebi. Druge aktivnosti koje se moraju provoditi su ožičavanje, orezivanje i zakidanje vrhova. Nijedna od ovih zadaća nije teška, ali ipak je potrebno strpljenje i iskustvo kako bi napravili lijep bonsai.

Čitajte u ovom broju:

Koštičave voćke plijene pozornost svojom ljepotom i bogatstvom okusa njihovih raznovrsnih plodova. Svojom sezonom dozrijevanja pokrivaju gotovo cijelo razdoblje vegetacije pa se ne može naći okućnica na kojoj ne raste barem jedna vrsta koštičave voćke. Nažalost, često se može vidjeti da su mnoge koštičave voćke nepravilno njegovane jer voćari amateri nemaju dovoljno informacija, stoga ovaj prilog ima za cilj opisati najvažnije o uzgoju, berbi i čuvanju plodova koštičavih voćaka. U koštićavo voće spadaju: šljiva, breskva, nektarina, marelica, trešnja i višnja. Svaka navedena vrsta ima i svoje specifične zahtjeve glede klimatskih i agroekoloških uvjeta.

Sredinom 2010. godine uveden je kartični sustav za provedbu sustava potrošnje plinskog ulja obojenog plavom bojom (tzv. plavi dizel) sukladno Zakonu o trošarinama. Sadašnji korisnici prava na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi su korisnici izravnih plaćanja. Pravo na potrošnju (tzv. kvota) se obračunava po površini poljoprivrednog zemljišta koje jedan korisnik obrađuje te za stoku za koje je korisnik u prethodnoj godini podnio zahtjev za izravna plaćanja ili kao paušalno pravo po gospodarstvu.