Časopis

Čitajte u ovom broju:

Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj primjetan je interes za uzgoj uljanog maka na većim površinama. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi u 2017. godini prijavljene površine maka iznosile su 42,4 ha, a mak se uzgajao na 40 poljoprivrednih gospodarstava.

Postoji mnogo vrsta povrća i cvijeća, s vrlo sitnim sjemenom, koje je teško rukom ravnomjerno posijati u gredicu. Najlakši način kako se takvo sitno sjeme može pravilno posijati je da napravite sjetvenu traku.

U novije vrijeme sve se više pozornosti daje obnovljivim izvorima energije jer je postalo jasno kako je dosadašnji pristup energiji i gospodarenju energijom neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije najveći se doprinos očekuje od biomase.

Ukratko, puno novih natječaja i prilika za financiranje kvalitetnih i potrebnih projekata u 2018. godini, puno posla za sve nas u sustavu provedbe Programa ruralnog razvoja RH, ali s ciljem razvoja i zadržavanja ljudi u ruralnim područjima. Za mjere iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. u 2018. godini planiramo raspisati ukupno 30 natječaja, za što je osigurano 3,75 milijardi kuna potpore, izjavila je Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Gospodarski list i Infomart Zagreb organiziraju CroVin, prvi središnji stručni skup vinogradara i vinara hrvatske.

Posljednjih nekoliko godina sve više je plantaža paulovnije u Hrvatskoj, koja se uzgaja u cijeloj Aziji već više stoljeća, a najviše iskustava imaju u Kini, gdje je uzgajaju na površini od čak 2,5 milijuna hektara, pa je tako drvo paulovnije značajan izvozni proizvod Kine. U Europi (Španjolska, Italija, Njemačka…) se uzgaja već više desetljeća i daje izvanredne rezultate u prinosu drvne mase i u financijskoj isplativosti. Osim izravne financijske koristi uzgajivaču (veći prihodi od uobičajenih kultura – kukuruz, pšenica), ovakve plantaže donose i opću korist lokalnoj i široj zajednici kroz stavljanje u funkciju neobrađenih hektara poljoprivrednog zemljišta i vežu stanovnike ruralnih krajeva na duže razdoblje uz njihova zemljišta i smanjuju iseljavanje.

U ishrani ozimih žitarica i uljane repice neophodan je unos osnovnih hraniva kao što su dušik, fosfor, kalij i sumpor kako bi se osigurao rast i razvoj, te planirani prinos usjeva. Hraniva, fosfor i kalij unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi. Dok se manje količine dušika i sumpora unose u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi, a veće količine ovih hraniva unose se prihranom tijekom početnog proljetnog porasta.

Na kakvoću grožđa za proizvodnju pjenušaca utječu brojni faktori kao što su sorta, klon, sklop u vinogradu, metode i načini rezidbe, prinos, mezo i mikroklima, tlo i dr. Ono što je do sada bilo uobičajeno je manje intenzivno upravljanje vinogradom za grožđe namijenjeno proizvodnji pjenušaca, poglavito u usporedbi s proizvodnjom grožđa za vina redovne berbe.

U kućnom vrtu svakako je poželjno imati klijalište - zaštićeni prostor u kojem uzgajamo presadnice biljaka, povrća, ukrasnog i začinskog bilja. Sjetvu možemo obaviti mjesec dana ranije, klijalište može poslužiti za kaljenje rasada, u njemu možemo ukorjenjavati reznice, uzgajati presadnice jesenskog povrća, a čak i zimi u njemu uzgajati salatu.

Čitajte u ovom broju:

Danas mliječne farme djeluju u vrlo promjenjivom okruženju, pod fizičkim i tržišnim utjecajima. Poljoprivrednici stoga trebaju implementirati nove tehnologije i prakse koje su u skladu s njihovim ciljevima, kako bi se prilagodili promjenama, kao npr. izbor različitih sorti krmnih kultura ili navodnjavanje kao prilagodba promjenama klime.

Ječam je najkvalitetnija sirovina za proizvodnju slada koji se koristi u proizvodnji piva. Kod nas je pivarski ječam zadnjih godina sve popularnija žitarica te se površine zasijane ovom kulturom povećavaju. Pivarski ječam dozrijeva prije pšenice, otkup je sigurniji u odnosu na pšenicu, a i cijena je veća te su to najvažniji razlozi sve većeg zanimanja za ovu kulturu.

Tijekom zime, u komercijalnim voćnjacima, hobi voćnjacima i na okućnicama susrećemo se s vidljivim štetama na korijenju, kori debla i grana uzgajanih voćaka, koje su svojim hranjenjem prouzročili srne, zečevi i voluharice.

Početkom veljače u Hrvatskom saboru izglasan je Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno- šumarskoj savjetodavnoj službi. To je bio povod razgovora sa Zdravkom Tušekom, ravnateljem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Prema pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama, farma je svako domaćinstvo, objekt ili u slučaju držanja životinja na otvorenom, mjesto na kojemu životinje borave i/ili se uzgajaju ili drže. Kako bi njihovo držanje bilo u skladu s navedenim pravilnikom, ali i kako bi uzgajivači imali kompletirane proizvodne sustave i rješenja, ovaj prilog će pružiti pregled značajnije opreme koju bi svaka farma trebala posjedovati sukladno mogućnostima.