Agroekonomika

Grašak (Pisum sativum L. ssp. sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz obitelji Fabaceae (mahunarke). Ubraja se među četiri najvažnije mahunarke, uz soju, grah i slanutak. Uzgojno područje graška je jako veliko. Prostire se od...

U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 % otpada na voćnjake, od čega na površinu jabučnjaka otpada 20-ak posto površine. ...

Početkom godine počinje otvaranje brojnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava (javnih poziva) na koje se mogu prijaviti različiti subjekti. Osim natječaja za sredstva Europske unije postoje brojni natječaji na nacionalnoj razini. Tako je svakom potencijalnom prijavitelju preporučljivo da s traženjem natječaja pogodnog za financiranje njegovog projekta započne na lokalnoj razini (općini ili gradu), a zatim kreće šire; regionalna (županija), nacionalna (Republika Hrvatska) te EU razina.

Ekološka (biološka ili organska) poljoprivreda je sustav poljoprivredne proizvodnje kojim se nastoji maksimalno iskoristiti potencijale poljoprivrednog gospodarstva uz zadovoljavanje društvenih i ekonomskih potreba, očuvanje prirodnog ekosustava i zaštitu okoliša. International Federation of Organic Agriculture Movements (IFOAM) definira ekološku poljoprivredu kao proces kojim se razvija održivi agroekosustav.

U maslinarstvu je vidljiv stalni rast proizvodnih površina i proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina. Što je tome razlog? Prvenstveno istraživanja (Mesić i sur. 2015. i Šimunović, 2005) navode veće ulaganje u tu granu poljoprivrede, moguće ostvarenje poticaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, porast potražnje za maslinovim uljem, kao i sve veća osviještenost potrošača o prehrambenoj dobrobiti ulja.

Gospodarskim razvitkom došlo je do „gašenja“ mnogih izvora dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Ipak, danas je sve više prisutna ideja da su sačuvana tradicija, postojeće znanje i „višak“ radne snage uz sve veću dostupnost povoljnih novčanih sredstava kao i drugih vidova potpore, dostatni za ostvarenje dodatnog dohotka. Ovdje su prikazani samo neki od mnoštva proizvoda i usluga koji su prilika za manji ili veći dio obiteljskih gospodarstva, a za svaku odabranu ideju treba marljivosti, strpljenja i malo sreće.

Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“ tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?

Danas je javnost sve više zabrinuta za svoje zdravlje i upoznata s činjenicom da je konzumiranje voća i povrća neophodno i može značajno utjecati na očekivani životni vijek i kvalitetu života. Ljudi su odavno razvili razne metode prerade i konzerviranja, da bi produžili sezonu korištenja i mogli konzumirati lokalno proizvedeno voće i povrće i u sezoni kad ga prirodno nema. Za proizvođače je nužno da se pozicioniraju na tržištu na način da svoju robu nude dorađenu i izvan sezone, odnosno onda kad je kupac treba, stoga je nužna investicija u kapacitete prerade i dorade.

O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište: „Rakija je gospodarstva dio, kojeg, kad bi ti pametan bio, morao bi u novac spraviti, pak se hranit, odiću praviti,..“

Naziv agrumi potječe od latinske riječi acrum što znači oštro ili ljuto. Ove biljke potječu iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, gdje su se prve biljke uzgajale još 4.000 g.p.K. U Europu su stigle tek pred kraj Rimskog carstva, a Španjolci su ih u 15. st. prenjeli u Novi svijet. Agrumi su mala zimzelena grmolika stabla visoka između 5 i 15 metara, koja uobičajeno rastu između 20° - 40° sjeverne i južne zemljopisne širine te su tipično bilje Mediteranske klime koje ne podnosi temperature ispod 0°C. Plodovi su im bogati vitaminom C zbog čega se odavno koriste u ljekovite svrhe.

Nakon što se ideja o podizanju nasada voćnjaka dobro osmislila, dobro je staviti na papir što je sve potrebno za ovakav pothvat. Za razliku od nekih drugih vrsta poljoprivredne proizvodnje, voćnjak spada u kategoriju trajnih nasada i to s razlogom - propust u investiciji podizanja nasada ne može se naknadno promijeniti niti nadoknaditi i pogreška ostaje dok god postoji nasad! Zato bi bilo dobro prije donošenja odluke o ovakvom ulaganju napraviti tehničku i ekonomsku analizu te se upoznati sa svim potrebnim zahvatima.

Na domaćem tržištu uz osrednju ponuda jabuka koje su pretežito iz uvoza, bilježimo i najviše cijene jabuka unazad nekoliko godina. U tjednu do 10. lipnja 2018. godine prosječna je cijene jabuka sorte Idared na veletržnicama iznosila 6,10 kn/ kg, što je u odnosu na godinu ranije više za 17,8 posto, a u odnosu na 2016. godinu za gotovo 37 posto više.

Kupus ili zelje (lat. Brassica oleracea), zajedno s keljom, keljom pupčarom, cvjetačom, brokulom i korabicom pripada kupusnjačama. Uzgoj kupusa kao dvogodišnje zeljaste biljke provodi se s ciljem potrošnje u svježem i kiselom stanju. Kupus se može koristiti i za proizvodnju soka. Razlikuje se zeleni i crveni kupus.

Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.

U novije vrijeme sve se više pozornosti daje obnovljivim izvorima energije jer je postalo jasno kako je dosadašnji pristup energiji i gospodarenju energijom neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije najveći se doprinos očekuje od biomase.

Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).