Agroekonomika

Za žetvu ljekovitog - aromatičnog bilja mogu se koristiti adaptirani strojevi koji se koriste kod drugih poljoprivrednih kultura. Tehnička sredstva za žetvu moraju osigurati obradu biljnog materijala bez oštećenja, a izvođenje žetve mora biti takvo, da se spriječi dodir s tlom ili unos štetnih tvari.

U Europi je uzgoj oplemenjene kupine bez trnja zabilježen u 16. stoljeću, ali u Hrvatsku je uvedena tek poslije 1980. godine. Prve sorte kupina izdvojene su početkom 19. stoljeća u Sjevernoj Americi kada počinje i prvi ozbiljniji uzgoj ove vrste.

Biogoriva sve više postaju popularna zbog rasta cijena nafte, potrebe za sigurnijom dobavom energije, zabrinutosti zbog štetnih emisija stakleničkih plinova i sl. Pod biogorivom se smatra tekuće ili plinovito gorivo proizvedeno iz biomase: bioetanol, biodizel, bioplin, biometanol, biodimetileter, bio-ETBE (etil-tri-butil-eter), bio-MTBE (metil-tri-butil-eter), sintetička biogoriva, bio-vodik, bioulje.

Paprika je vrlo važna povrtna kultura u Hrvatskoj, od koje se na većoj površini uzgajaju samo rajčica, luk, grah i kupus. Najviše se uzgaja u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede 30.000 tona paprike uz prosječan prinos od 7 t/ha, međutim treba napomenuti kako su prinosi u komercijalnoj proizvodnji oko 40 t/ha.

Iako je u povoljnim klimatskim uvjetima batat višegodišnja biljka, u poljoprivredi se uzgaja kao jednogodišnja kultura. Osim u tropskim područjima, uzgoj je moguć i u umjerenijim klimatskim uvjetima, kakvi vladaju i u Hrvatskoj, ali se tada razmnožava korijenovim izdancima, a ne sjemenom jer ono ne uspijeva dozrijeti.

Jagoda je najznačajnija jagodasta voćna vrsta, koja živi pet do šest godina, dok ju je u intenzivnom uzgoju preporučljivo imati dvije do tri godine. Moguće ju je uzgajati u vrlo različitim ekološkim područjima, a u Hrvatskoj uzgoj je moguć na svim područjima, ali su se najpogodnijima pokazala područja oko Vrgorca, zagrebački prsten, Podravina i prostor Vukovarsko-srijemske županije.

Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku (11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice (9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija, dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona, vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300 tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima se susreću proizvođači luka, te koji su glavni razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?

Razgovarali smo s mladim voćarom Stjepanom Dumančićem o njegovom poslovanju uz suvremenu informatičku podršku. Možete li nam ispričati nešto o svom projektu „Volim Jabuke“? Kako ste došli na ideju pokretanja upravo ovog projekta? Počeo sam se...

Svi današnji domaći magarci potječu od afričkog magarca. Magarac je pripitomljen puno prije konja i bio je prva životinja koju je čovjek imao za nošenje tereta. S obzirom na svoje skromne zahtjeve i prilagođenost škrtim i nedostupnim površinama, magarci su se mogli koristiti tamo gdje je malo vrsta moglo opstati, a posebno uzgajati se. Kroz povijest je imao vrlo važnu ulogu kao radna životinja, ali se koristilo i sve ostalo (meso, mlijeko i koža).

Za uspješno poljoprivredno gospodarstvo neophodno je dobro tehnološko-tehničko i organizacijsko vođenje proizvodnje, a vrlo je bitna i odluka što proizvoditi na svom zemljištu, kako bi se proizvođači što je moguće više prilagodili okruženju i zahtjevima tržišta. Za poljoprivredu je svojstveno da se radi o sezonskoj proizvodnji, kod koje je vrijeme trajanja neusporedivo duže nego kod drugih gospodarskih djelatnosti, dok je mogućnost prebacivanja na neki supstitucijski proizvod u toku proizvodnje vrlo mala ili je uopće nema.

Većina gljiva koja se danas konzumira potječe iz uzgoja. Uzgoj gljiva je jedan od najsloženijih uzgoja u poljoprivredi, koji zahtjeva visoku razinu higijene uz strogi nadzor topline, vlage, koncentracije ugljičnog dioksida i osvijetljenosti. Kako je uzgojni ciklus gljiva kratak, sva tretiranja zaštitnim sredstvima se moraju raditi preventivno, prije nego što dođe do zaraze. Zbog svega navedenog ova proizvodnja zahtijeva visoka ulaganja u objekte i opremu, te stručno educiranu radnu snagu. Kako su gljive visoko produktivne po jedinici površine povrat uloženih sredstava može biti brz, uz uvjet poštivanja svih agrotehničkih mjera.

Ulaskom Hrvatske u EU otvorilo se tržište poljoprivrednih roba prema zapadu. Proizvođačima to, međutim, nije donijelo očekivane efekte, a razlog izostanka pozitivnih efekata ponajviše leži u slaboj organizaciji rada u poljoprivredi i nespremnosti funkcioniranja na otvorenom globalnom tržištu.

Rod Citrus ili prema raširenijem romanskom imenu agrumi (što doslovno prevedeno znači kiselo voće) obuhvaća limun, limetu, naranču, mandarinu, klementinu, grejp, pomelo i brojne druge hibride.

Prema trenutnim procjenama, svjetska proizvodnja žitarica je u oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke u sezoni 2013/14., očekuje se porast proizvodnje za oko 156 milijuna tona u odnosu na sezonu ranije.

U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine« broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u primjeni.

Pod kestenom se obično misli na plod pitomog kestena (Castanea sativa), a rjeđe na divlji kesten (Aesculus hippocastanum) koji potječe iz Perzije, i čiji plodovi nisu jestivi. Divlji kesten je zbog svoje ljepote važno drvo u parkovnoj arhitekturi, a njegov ekstrakt se koristi i u liječenju vena.