Krmno bilje

Crvena djetelina je dvogodišnja do trogodišnja biljka i najraširenija je vrsta djeteline. Najbolje uspijeva u vlažnoj klimi na srednje teškim i blago kiselim tlima. Crvena djetelina daje vrlo kvalitetnu krmu, osobito bogatu bjelančevinama, mineralnim...

Lucerna voli duboka, plodna, prozračna tla dobre strukture i vodo-zračnih odnosa. Ne uspijeva na kiselim i siromašnim tlima. Najpovoljnija reakcija tla za uspješan uzgoj lucerne je: pH 6,2 - 7,5. Posijana lucerna trebala bi...

Proljetni rok sjetve za većinu poljoprivrednih vrsta iz botaničke porodice mahunarki koje mogu ostvariti dodatna plaćanja (PVP za povrće i krmne proteinske usjeve) je završio ili je na samom kraju. Međutim, ima dovoljno vremena...

Prve košnje travnjaka traže najbviše pozornosti budući da je prvi otkos je najrodniji i u njemu travnjak daje čak do 70 % ukupne godišnje produkcije krme. To je zato što na rast travnjaka najviše...

Sjetva pokrovnih usjeva u cilju poboljšanja stanja tla i povećanja prinosa narednih kultura u plodoredu vrlo je stara poljoprivredna praksa. Ona se primjenjivala u Kini prije 3000 godina i često se koristila u staroj...

Krmne mahunarke imaju veliki značaj u hranidbi stoke, poglavito mliječnih krava. Ako se njihova košnja obavi pravovremeno osiguravaju potrebne hranive tvari poput bjelančevina, energije i minerala. Oni pomažu u pripremi uravnoteženog obroka uz istovremeno...

Poljoprivrednicima koji se bave stočarstvom postaje sve veći izazov proizvesti dovoljne količine kvalitetne voluminozne krme. Klimatske promjene značajno utječu na poljoprivrednu proizvodnju. Nepovoljan raspored i ekstremi u količini oborina (izostanak oborina u duljem vremenskom razdoblju,...

Klimatske promjene s nedostatkom oborina i visokim temperaturama u dijelu vegetacije vratile su interes stočara za sjetvu lucerne. Uz to ostvaruju i pravo na dodatnu potporu na proizvodno vezano plaćanje (PVP) za krmne proteinske...

Krmne kupusnjače predstavljaju veliku grupu biljnih vrsta, različitih namjena proizvodnje, koje imaju veliki značaj u biljnoj proizvodnji. Iako se kod nas sve manje koriste u hranidbi domaćih životinja, prema dijelu biljke koji se koristi...

Nakon zimskog razdoblja potrebno je procijeniti koje je zasijane površine travnim i djetelinskim vrstama i njihovim smjesama potrebno preorati. Nakon zimskog razdoblja stanje i kondicija zasijanih smjesa trava i djetelina različitog udjela vrsta razlikuje se s obzirom...

Priprema kvalitetne kukuruzne silaže presudna je za profitabilnost farmi. Sastavljanjem obroka u kojem ima kvalitetno pripremljene kukuruzne silaže na gospodarstvu pojeftinjuje ulaganje u hranidbu. Na efikasnost siliranja i kvalitetu silaže imaju utjecaj mnogi faktori...

Započinje razdoblje spremanja travnih silaža, te se zbog različitih okolnosti tijekom pripreme, od košnje do zatvaranja silosa, često i različitih meteoroloških uvjeta, postavlja pitanje dodataka za siliranje silažne mase. Stoga one proizvođače koji su...

Većina poljoprivrednika u Hrvatskoj je navikla držati stoku na paši do rujna, a zatim ih zatvoriti u staje i hraniti ih sijenom, sjenažom ili silažom. To je jedan od skupljih načina držanja stoke. Pašnjaci ostaju neiskorišteni, stvaraju se nepotrebni ekonomski izdatci, povećan je ljudski napor, a i životinjama nedostaje kretanje.

Gubici pri siliranju mogu značajno smanjiti hranidbenu vrijednost travne silaže. Prvi gubitci nastaju nakon košnje, tijekom provenjavanja, transporta i zbijanja biljne mase, sve dok u zbijenoj biljnoj masi ima kisika. Tada su aktivne aerobne bakterije, gljivice i plijesni koje troše topljive ugljikohidrate, oslobađaju vodu, CO2 i toplinu.

Poznavanjem kemijskog sastava voluminozne krme proizvedene na gospodarstvu, poljoprivrednici mogu planirati proizvodnju, na vrijeme nabaviti dodatke obroku kako bi se zadovoljile hranidbene potrebe, osobito visoko proizvodnih životinja.

Diljem svijeta siliranje je rastući način konzerviranja krme. Pojednostavljeno, siliranje je pretvaranje svježe zelene voluminozne krme, koju ne možemo dugo čuvati, u kiselu, kojom možemo hraniti domaće životinje kroz cijelu sezonu hranidbe u štali. To se odvija pomoću anaerobnih bakterija koje normalno obitavaju na biljkama, a možemo ih dodati i aditivima. Ove bakterije kao hranu koriste biljne šećere (ugljikohidrate) i proizvode kiseline koja konzerviraju biljni materijal i tako nam omogućuju čuvanje i korištenje silaže na duže razdoblje. Sličnu stvar radimo i u domaćinstvu kad kiselimo kupus, paprike, krastavce...