Mjere prilagodbe poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene
Klimatske promjene su iznimno kompleksan fenomen s puno nepoznanica i varijabli i kao takvom mu treba i pristupiti. Scenariji ili projekcije klimatskih promjena u budućnosti i njihov daljnji utjecaj na naš planet uglavnom ukazuju...
Klimatske promjene i poljoprivreda
Za kvalitetno razumijevanje i ispravno tumačenje određenih pojava i događanja, za početak je najvažnije pravilno definirati osnovne stručne izraze.
Tako se vrijeme definira kao ukupnost atmosferskih pojava i stanja atmosfere u određenom trenutku nad...
Djelovanje vjetra na biljnu proizvodnju
Djelovanje vjetra na biljke može biti pozitivno i negativno ovisno o njegovom smjeru, jačini i učestalosti, ali i o sustavu biljne proizvodnje i stadiju razvoja usjeva.
Negativno djelovanje vjetra očituje se u sljedećem:
savija, deformira i...
Utjecaj zraka na biljnu proizodnju
Zrak kao jedan od najvažnijih klimatskih elemenata očituje se kroz različite oblike. Primjerice: sastav zraka, gibanje zraka (vjetar), tlak zraka, kao i različite ekspresije ovih pojavnosti.
Kemijski sastav današnje atmosfere u suštini je vrlo jednostavan...
Utjecaj vode na biljnu proizvodnju
Voda je esencijalna tvar života na Zemlji i jedna od glavnih sastavnica njenog klimatskog sustava. Količina pristupačne vode (oborine), aridnost i humidnost, značajno utječu na razdiobu kulturnih biljaka na Zemlji.
Reakcije biljaka na stres uslijed...
Utjecaj topline na biljnu proizvodnju
Izvor topline kao i svjetlosti na Zemlji je Sunce. Svi dijelovi Zemlje ne zagrijavaju se jednoliko, već je prostorna i vremenska heterogenost ovisna o geografskoj širini, godišnjem dobu, vrsti podloge (kopno ili vodena površina),...
Utjecaj svjetlosti na biljnu proizvodnju
Intenzitet svjetla ključan je za odvijanje procesa fotosinteze zbog čega je važna minimalna vrijednost njegovog intenziteta. Za svaku biljnu vrstu te su vrijednosti drukčije. Tako minimalne količine svjetla za optimalnu cvatnju i razvoj ploda...
Prilagodba klimatskim promjenama u poljoprivrednoj proizvodnji
Od ukupne kopnene površine Zemlje svega je 11 % obradivo (što je otprilike 15 000 000 km2), odnosno iskoristivo za poljoprivrednu proizvodnju. Na toj se površini proizvodi čak 95 % od ukupne količine proizvedene...
Živo tlo dobiveno radom kalifornijskih glista
Dodavanjem kvalitetnog humusa, mikroorganizmi u tlu, naši vrtni pomagači, istog će dana početi orati zemlju, prozračivati i u isto vrijeme hraniti biljke.
Za nedavnog posjeta malom primorskom gradiću Fano, u susjedstvu u Italiji bili smo...
Voda je nacionalno blago koje se ne smije privatizirati!
U organizaciji saborskog zastupnika Mosta Marina Miletića, sredinom siječnja u Hrvatskom saboru održan je okrugli stol pod nazivom „Voda - naše nacionalno blago“. Cilj okruglog stola bio je senzibilizirati širu javnost o važnosti očuvanja...
Više od 9 milijuna eura za ulaganje u obnovljive izvore energije i korištenje u...
Objavljen je natječaj za provedbu podmjere 4.2. »Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda« – provedba tipa operacije 4.2.2 »Korištenje obnovljivih izvora energije« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje...
Agrosolari – višestruki dobitak poljoprivrednicima
Danas gotovo da nema mjesta na Zemlji koje nije pogođeno klimatskim promjenama. Bujične poplave, erozije, oluje, suše, toplinski valovi i požari sve su češći. Osim ovih ekstremnih vremenskih nepogoda Hrvatskoj prijeti i porast razine...
Humusa nikad dosta
Gotovo da nema proizvođača u ekološkoj proizvodnji koji nema problema kako osigurati dostatne količine humusa u svom tlu. Posebno što je poznato kako se klasičnom obradom tla, gubi najviše organske tvari iz tla.
Kada smo...
Ukusna kečiga
Za razliku od većine svojih krupnijih rođaka, kečiga se stalno zadržava u slatkoj vodi i nikada ne seli u mora. Živi danju u dubljim dijelovima toka rijeka s kamenim, šljunčanim ili glinovitim dnom. Navečer...
Zalijevanje i prihrana kaktusa
Klimatske prilike na Zemlji nisu svugdje jednake. Neka su područja stoga pogodna za rast biljaka dok neka nisu. Tu prije svega mislimo na pustinje. Pustinjska klima je surova, dnevne temperature vrlo su visoke, a...
Mliječna mast u mlijeku
Mliječna mast je najskuplji sastojak mlijeka, jer od ukupne energetske vrijednosti mlijeka na mast otpada prosječno 54 %. Drugi razlog je i njena biološka vrijednost u odnosu na druge masti. Mliječna mast mlijeku i...
