Rubrike

Boysenberry (Rubus ursinus) jagodasto je voće slično malini i kupini, a nastao je 1920-ih godina križanjem maline, kupine i loganberryja (također križanac). Ime je dobio po svom tvorcu Rudolphu Boysenu.

Cvatnja je vrlo osjetljiva faza razvoja vinove loze. Peronospora i pepelnica te grožđani moljci i crveni pauk standardni su problemi uz koje se može pojaviti i rani botritis na osjetljivim sortama.

Kunići kakve danas poznajemo potječu od divljeg kunića (Oryctolagus cunuculus) koji je izvorno živio na području južne Europe. I danas ih nalazimo u slobodnoj prirodi, kod nas u Podravini i na otocima. U zemljama oko Sredozemnog mora bio je poznat prije dvije tisuće godina.

Sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 92/10) Republika Hrvatska će od 2012. godine provoditi Program jedinstvenih plaćanja na regionalnoj razini čime će se nacionalni sustav izravnih plaćanja u najvećoj mjeri uskladiti s regulativom Europske unije. Za primjenu Programa jedinstvenih plaćanja čitav teritorij Republike Hrvatske podrazumijevat će se jednom regijom. Za dodatna plaćanja iz Nacionalne rezerve u osjetljivim sektorima: mlijeko, tov goveda, ovce i koze i duhan, kao osnovica za izračun tih dodatnih prava na plačanja uzima se proizvodna 2011. godina kao referentno razdoblje. To znači da se,primjerice, u izračunu dodatnih prava na plačanje za proizvođ če mlijeka uzima u obzir količina mlijeka isporučenog tijekom cijele 2011. godine kao i vrijednost isplačene potpore. Osnovni uvjet za dobivanje tih dodatnih prava od 2012. godine bit će zadržavanje n

Nakon uzročnika krastavosti i smeđe truleži, u područjima gdje nije proširena niti udomaćena bakterijska palež jabučastog voća, pepelnica je najznačajnija bolest jabuka. Ponekad može čak napasti neke sorte krušaka, a iznimno i dunju.

Paprika obiluje različitim oblicima, veličinama i bojama ploda i svrstavamo je u skupinu povrća s velikim brojem tipova i formi. Kod nas se uglavnom uzgajaju paprike koje pripadaju vrsti Capsicum annuum var. macrocarpum (krupnoplodne sorte) i Capsicum annuum var. microcarpum (sitnoplodne sorte). Unutar ova dva varijeteta razlikujemo i nekoliko tipova s puno sorti.

Ako vam prilikom cijepljenja u proljeće nestane zrelih plemki, koje ste sakupili u siječnju i veljači, ne znači da je i kraj cjepljarske sezone. Kesten se može cijepiti i metodom zeleno na zeleno, koristeći metodu u klin.

Zeljasto povrće ili kupusnjače po raširenosti u proizvodnji jedna su od najznačajnijih skupina povrtnih kultura. Pripadaju porodici Brassicaceae u kojoj se uz povrtne kulture nalazi značajan broj i drugih poljoprivrednih kultura kao što su uljarice, krmno, začinsko i ukrasno bilje. Kao povrće od kupusnjača kod nas se komercijalno najviše uzgaja kupus, kelj i cvjetača.

Zadnjom novelom Zakona o mirovinskom osiguranju (“Narodne novine”, broj 121/10. – pročišćeni tekst objavljen u “Narodnim novinama” broj, 130/10.) propisano je da su obvezno osigurane osobe koje obavljaju obrt kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje, ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi.

Proizvodnja graška, lupine ili graha se smanjuje. Njihovo oplemenjivanje jedva napreduje. Alternativa može postati heljda. I njeno oplemenjivanje je zapušteno, ali se pokreće od XI. međunarodne konferencije o heljdi, održane 2010. u Rusiji (Orjol). Heljda je u pojedinim zemljama važna biljka za prehranu. Godišnja je proizvodnja veća od 1,4 milijuna tona, od čega u Rusiji 564.000 t, Kini 200.000 t, Ukrajini 188.000 t, ali i u Francuskoj 115.000 t, USA 83.000 t i tako dalje. Susjedna Slovenija drži do heljde, koristeći ju osim za razne tjestenine, kekse i umake također i za kruh od heljde i pšenice.

Vlasnici koštičavih voćnih vrsta ovog proljeća i ljeta mogu najviše “strahovati” od jače pojave gljivičnih bolesti koje prezimljuju na nadzemnim organima, npr. od uzročnika kovrčavosti i šupljikavosti lišća, te posebice paleži cvijeta i rodnih grančica (Monilinia laxa). Razvoju bolesti naročito pogoduje prohladno, kišno vrijeme s povišenom relativnom vlagom tijekom cvatnje. Tada broj osušenih mladica na stablu može biti velik. Patološki poremečaj se razlikuje od šteta mrazom, jer zbog niskih temperatura na voćkama stradaju svi cvjetovi.

Japanski dvornik je česta višegodišnja biljka, koja može narasti do 3 metra visine, a u svijetu je poznatija kao američki ili meksički bambus zbog oblika stabljike čiji članci samo podsjećaju na pravi bambus. Japanski dvornik je koncentrirani izvor korisnih tvari resveratrola i emodina. Resveratrol je biljni hormon, antibiotik koji stvaraju biljke koje su pod stresom, za koji se otkrilo da ima brojne pozitivne učinke na zdravlje. Utječe na produžetak života, djeluje antikancerogeno, antivirusno te usporava starenje. Resveratrol nalazimo i u crnom vinu.

Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinove loze provodimo početkom vegetacije od razvojnog stadija vunastog pupa, prvenstveno protiv štetnih grinja, štetnih gusjenica i uzročnika crne pjegavosti. Najčešće ne uzrokuje izravne štete na grož đu pa je vinogradari iz tog razloga podcjenjuju, ali loza se postupno iscrpljuje, urodi iz godine u godinu opadaju, pa na taj način postoje podaci o štetama do 30%!

Na temelju Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03) donesen je Pravilnik o vinskom i voćnom octu (Narodne novine br. 121/05; 53/06 i 26/11) koji definira i regulira proizvodnju octa. Posljednja izmjena i dopuna Pravilnika donijeta je u Narodnim novinama broj 26/11. Kako je ta izmjena objavljena u Narodnim novinama 2. 3. 2011. godine, ona je stupila na snagu te su proizvođači dužni poštivati sve do sada propisane odredbe. Što regulira ovaj Pravilnik? Na prvom mjestu daje definicije proizvoda čiju proizvodnju regulira. Pravilnik „poznaje“ sljedeće proizvode: vinski ocat, kvasina, balzamski ocat, voćni ocat, aromatizirani ocat, vino za proizvodnju octa i voćno vino za proizvodnju voćnog octa. Da bi proizvođač mogao započeti proizvodnju mora ispuniti neke uvjete.

Zaštićeni prostori su svi načini zaštite biljaka od nepovoljnih klimatskih uvjeta, čime se omogućava proizvodnja na određenom prostoru i u određenom vremenu dok ista ta proizvodnja nije moguća na otvorenom. Uzgoj u zaštićenim prostorima značajno se razlikuje od uzgoja na otvorenom. Glavna svrha uzgoja u zaštićenim prostorima je očuvanje topline koja se nakuplja od svjetlosne energije sunca ili uvodi sustavima grijanja.

Od ukupnih poljoprivrednih površina u RH više od 50% čine travnjaci (najviše pašnjaci oko 40%, a ostatak su livade). Travnjaci su u nas nedovoljno iskorišten potencijal za osiguranje jeftine krmne baze i intenziviranja stočarstva. Razlozi sijanja novog travnjaka Većina najkvalitetnijih livada pretvorena je u oranične površine, ostale su samo površine koje zbog otežavajućih čimbenika nije bilo moguće pretvoriti u oranice. Ovi travnjaci se uglavnom odlikuju niskom produktivnošću i slabom kvalitetom krme, odnosno nepovoljnim botaničkim sastavom. Sijani travnjaci nastaju zbog sve većih potreba za kvalitetnom voluminoznom krmom u stočarskoj proizvodnji.