Agroekonomika – Orah – voćka za plod i drvo
Orah je kao voćna vrsta godinama bio zapostavljen u Hrvatskoj. Dugo čekanje na rod, kasniji povrat investicije, slab izbor i malobrojnost sadnica cijepljenih oraha bili su obeshrabrujući. Međutim, u posljednje vrijeme opisana situacija se mijenja, a tome su uvelike pridonijeli poticaji za sadnju voćaka od države, županija i jedinica lokalnih uprava, te su svoje, često i zapuštene parcele, mnogi zasadili upravo orasima.
Sjetva ozimog graška
Ozime smjese krmnog graška i žitarica kao zelena krma daju vrlo visoke prinose kvalitetne krme. Nažalost, osim u rijetkim slučajevima, te se smjese vrlo malo ili se uopće ne siju u Hrvatskoj, iako se mogu koristiti za zelenu krmu, višak se može silirati, a zrele se mogu ovršiti za zrno (koncentrat). Nakon preoravanja strni, ove smjese ostavljaju 80-160 kg/ha dušika u tlu, koji ostaje na raspolaganju idućoj kulturi, a potječe od simbiotskog vezivanja dušika iz zraka, koje su vezale kvržice, tj. bakterije koje žive na korijenu graška.
Plamenjača – opasna bolest zimske salate
Plamenjača je jedna od najstarije opisanih, najčešćih i najštetnijih
bolesti koja napada sve tipove salate pri uzgoju u polju i zaštićenom prostoru. Uzročnik bolesti parazitira na približno 230 biljaka i ima veći broj formi prilagođenih tako velikom krugu domaćina.
Prednosti uzgoja lijeske
U povoljnim ekološkim uvjetima i s relativno skromnim ekonomskim
ulaganjima u odnosu na druge vrste voćaka, lijeska daje dobre urode, a time i veliku rentabilnost. Plod lijeske – lješnjak ima
široku primjenu u prehrambenoj industriji i kućanstvu.
Što i kako s mladim vinom
Na tragu uvjeta tijekom dozrijevanja grožđa i proizvodnje vina berbe
2011. mogu se predvidjeti određeni problemi u proizvodnji mladih
vina berbe 2012, ali i pripremiti određena rješenja.
Hranidba stoke
Hranidba goveda; kako bi se ostvarila zadovoljavajuća proizvodnja mlijeka i osiguralo dobro zdravlje krava.
Hranidba tovnih svinja; kako bi se uzgajivače upoznalo s karakteristikama pojedinih skupina krmiva, a radi što bolje iskoristivosti i vlastitih i kupljenih krmiva.
Hranidba konja; čiji je probavni sustav prilagođen probavi voluminozne hrane bogate vodom i sirovim vlakninom.
Hranidba malih preživača; s bitno smanjenom količinom sijena, gotovo bez otave.
Postupak legalizacije poljoprivrednih objekata
U postupku legalizacije objekta, a prije podnošenja zahtjeva potrebno je od strane ovlaštenih osoba izraditi projektnu dokumentaciju. Za zahtjevnu zgradu potrebno je izraditi Arhitektonski snimak izvedenog stanja (tri primjerka) koji izrađuje ovlašteni arhitekt, za manje zahtjevnu zgradu potrebno je izraditi snimku izvedenog stanja koju može izraditi ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva, za jednostavnu i pomoćnu zgradu snimke izvedenog stanja se ne izrađuju.
KUPUS – zašto ga proizvoditi?
Kupus je u Hrvatskoj po površinama među prvim povrtnim kulturama
jer se uzgaja na približno 10 000 ha, ali sa slabim prinosom od
oko 16 t/ha. U kontinentalnom dijelu uzgaja se za jesensku berbu i
preradu, a u primorskom dijelu se uzgaja u proljeće.
Dizelsko-električni traktori za budućnost
Vodeći svjetski proizvođači poljoprivredne mehanizacije sve češće predstavljaju modele traktora s pogonom na električnu energiju ili druge obnovljive energente. Skrb za okoliš, i regulacija emisije štetnih plinova uz uštedu u gorivu glavni su uzrok pojave ovog trenda.
Kasni napad štetočinja krizantema
Tijekom listopada završava godišnji ciklus proizvodnje krizantema namijenjenih prodaji uoči blagdana Svih svetih, ali prema iskustvima iz ranijih sezona do sredine listopada još je uvijek moguća pojava i prekomjeran razvoj nekih neželjenih ili štetnih organizama koji mogu umanjiti prodajnu vrijednost ili čak značajno oštetiti krizanteme.
Sjetva ozimih žitarica
Gospodarski značaj strnih žitarica: Strne žitarice (pšenica, ječam, zob, raž i tritikale) su uz kukuruz naše najraširenije poljoprivredne kulture. Klimatske prilike u kontinentalnoj Hrvatskoj omogućavaju više i stabilnije prinose u jesenskoj nego u proljetnoj sjetvi pa u strukturi proizvodnje dominira uzgoj ozimih formi strnih žitarica. Međutim, ipak su prosječni prinosi zrna ozimih žitarica u Hrvatskoj osjetno niži od onih u državama sjeverozapadne Europe. U potonjim se u širokoj proizvodnji redovito ostvaruju vrhunski prinosi koji ovisno o uzgajanoj žitarici iznose od šest pa čak do devet i više tona zrna na hektar.
Teškoće kod vrenja mošta
Previsoke temperature tijekom dozrijevanja grožđa mogu dovesti i do
prevelike količine šećera u grožđu, preniske ukupne kiselosti i do opekotina na pokožici bobica grozda koje su bile izložene direktnoj sunčevoj svijetlosti.
Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama
Jedna od mjera Vlade Republike Hrvatske namijenjena poticanju gospodarstva, a ujedno i uvođenju reda na tržištu nekretnina je i mjera ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada, odnosno „legalizacija“ zgrada izgrađenih bez građevinske i lokacijske dozvole. Pod pojmom „legalizacije“ u smislu propisa smatra se provođenje upravnog postupka od strane nadležnih državnih tijela s ciljem utvrđivanja odgovara li objekt čije se ozakonjenje traži arhitektonskim, građevinskim i urbanističkim propisima, te propisanim prostornim uvjetima, o čemu ovisi da li će određeni građevinski objekt biti zadržan uz izdavanje naknadne građevinske dozvole ili prisilno uklonjen iz određenog prostora.
Voćne rakije – tradicija kao izvor zarade
Rakija ima dugu tradiciju u hrvatskoj kulturi, ali ovo žestoko alkoholno piće je prisutno i u kulturama diljem svijeta. U narodnoj
je tradiciji, poput mnogih domaćih proizvoda. Od davnina se nudi gostima, a daruje dragim osobama.
Octena mušica ploda – novi štetnik u voćnjacima i vinogradima
Pojava vinske mušice Drosophila melanogaster je već dugi niz godina
dobro poznata svim vinogradarima i vinarima, ali krajem 2010. godine
prvi je put u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila (Drosophila suzukii).
Suvremena proizvodnja ukrasnog bilja
Proizvodnja ukrasnih biljaka odnosi se na uzgoj sadnog materijala
i rezanog cvijeća, jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih
vrsta i trajnih biljaka za primjenu u vanjskom prostoru vrtova, perivoja, zelenih nasada, trgova, kao i za sadnju u posude u dekorativne svrhe radi ukrašavanja prozora, balkona, terasa, uredskih prostora i dr.
Danas se u Hrvatskoj proizvodnja sezonskog i sobnog ukrasnog bilja
nalazi uglavnom u zaštićenim prostorima, dok je proizvodnja ukrasnog drveća, grmlja i sadnica ruža organizirana u uzgoju na
otvorenom. Većinu proizvodnje čini rezano cvijeće, pogotovo krizanteme, karanfili, ruže, gerberi i cvjetne jednogodišnje vrste.




















