Rubrike

S globalnim klimatskim promjenama čije neželjene posljedice sve više primjećujemo od početka novog tisućljeća, u vinogradima bilježimo pojačanu štetnost tri osnovne kategorije nametnika: pepelnice grožđa (Uncinula/Erysiphe necator), lozinih grinja šiškarica (Calepitrimerus i Eryophies), te infektivnih žutica ili fitoplazmi.

Je li bolja rakija dobivena od vina plemenitih loza ili iz izravno rodnih hibrida (“direktora”)? Naime, između ovih dviju vrsta loze (grožđa) bitne su razlike glede sastava i sastojaka nekih tvari ili kemijskih spojeva koji karakteriziraju sortna obilježja i imaju utjecaj na svojstva rakije.

Sočni, ukusni i slatki plodovi kruške najčešće se jedu svježi, što je i najzdravije, ali se i prerađuju u sokove, kompote, pekmeze ili rakiju. Od njih se rade pite i savijače, peku se na roštilju i izvrsno slažu sa sirevima. Kraj ljeta i početak jeseni pravo je vrijeme za uživanje u ovoj „kraljici voća“.

U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.

Ne tako davno duhanski štitasti moljac bio je poznat samo kao štetnik poljoprivrednih kultura u tropskom i suptropskom pojasu na pamuku, duhanu, rajčici, slatkom krumpiru i kasavi. Tijekom vremena postao je štetnik mnogih stakleničkih kultura od plodovitog povrća rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica i dr.

Živimo u razdoblju uočljivih klimatskih promjena s pojavom dugih vrućih ljeta. Naime, temperatura posljednjih nekoliko godina prelazi natprosječne vrijednosti koje štetno djeluju na nas i životinje. Priroda uzvraća udarac. Tako bi se mogle protumačiti ove drastične vremenske promjene koje cijela južna Europa pa tako i Hrvatska proživljava već nekoliko godina uzastopce. Visoke ljetne temperature, mjeseci bez kapi kiše uzimaju danak od prirode, tako i od ljudi i životinja.

Studija provedena na sveučilištu u Barceloni pokazuje da rajčice iz organskog uzgoja sadrže veće količine fenolnih spojeva od konvencionalno uzgojenih. Fenolni spojevi su organske molekule koje se nalaze u mnogim vrstama povrća i za koje je dokazano da blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje. Skupina znanstvenika je prethodno demonstrirala da organski sok od rajčica kao i ketchup imaju veci sadržaj polifenola od soka i ketchupa koji su proizvedeni od konvencionalnih rajčica.

Iako se gotovo 90% proizvodnje šljive u Hrvatskoj odnosi na proizvodnju za destilate, u posljednje vrijeme šljive se sve više uzgajaju i za svježu potrošnju.

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe Gospodarski list - tri stoljeća u službi poljoprivrede, povodom 170. godišnice lista

Iako smo zemlja bogata vodenim resursom, u Hrvatskoj se natapa manje od dva posto površina. Upravo se natapanje u sušnim godinama kao što je ova pokazuje nužnim za spas poljoprivrednih kultura i višegodišnjih nasada.

U procesu pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u dijelu usklađivanja zakonodavstva iz područja poljoprivrede, točnije politike kvalitete, Hrvatski sabor je u svibnju 2012. godine izglasao donošenje Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Ovih dana završava se jedna od važnijih aktivnosti u poljoprivredi RH. Riječ je o projektu „Kontrola onečišćenja u poljoprivredi“ (APCP) koji je za cilj imao pripremu poljoprivrednih proizvođača za nove uvjete gospodarenja – poglavito primjenu „dobre poljoprivredne prakse“ i provedbu Nitratne direktive – područja od najvišeg budućeg značaja za poljoprivrednike.

Na predjelu Katuni Prpuša u općini Šestanovac, započela je druga faza sadnje ekološkog nasada višnje maraske, projekt tvrtke Dalmaconsult iz Omiša i njenog vlasnika i direktora Denisa Rubića. Radove je svečano otvorio japanski veleposlanik u Republici Hrvatskoj, Masaru Tsuji.

Moguća je obrada tla u dva sloja u jednom prohodu, bez mijenjanja položaja slojeva tla. Za tu namjenu bavarska tvrtka Gassner razvila je plug. Njime se rješavaju brojna pitanja – kako unijeti stajsko gnojivo u tlo (a da pobjegne što manje amonijaka), kako rasporediti mineralna gnojiva po dubini, te kako zaorati žetvene biljne ostatke i korove.

Krumpir i rajčicu napada u svjetskim razmjerima jedna od ekonomski najštetnijih gljivičnih bolesti – plamenjača (Phytophthora infestans). Pravilo je da se plamenjača prvo pojavi u krumpirištima, a onda se vjetrom i kišom prenosi na rajčicu koju obično potpuno uništava u vrijeme dozrijevanja i plodonošenja.

Svježe voće i povrće ima relativno malu energetsku vrijednost, izuzimajući neke vrste (banane, kesten, orah, lješnjak, badem) i sušeno voće (suha šljiva, suha smokva, suho grožđe). Nasuprot tome, imaju visok sadržaj vode, izuzimajući orašasto i sušeno voće. Voće i povrće sadrži niz ostalih sastojaka koji su neophodni za pravilno i zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Konzumiranje svježeg voća i povrća stoga ima nezamjenjivu ulogu u prehrani. S obzirom na godišnje doba veliki je izbor različitog voća koje se može konzumirati bilo u svježem stanju ili ga je moguće preraditi u jednu od vrlo ukusnih prerađevina te konzumirati u hladnim zimskim danima.