Rubrike

U Narodnim novinama broj 72/2012 objavljen je novi Pravilnik o provedbi mjere 302 IPARD programa – Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Po odredbama ovog Pravilnika, provodit će prvi sljedeći natječaj, koji se prema planu raspisuje 20. kolovoza, a prijave će biti moguće podnijeti do 24. rujna.

Brusnice danas predstavljaju ekonomski jednu od najvrjednijih vrsta za uzgoj iz skupine bobičastog voća, i za njima vlada velika potražnja, što utječe i na visoku cijenu plodova. Razlog potražnje za tim voćem leži u činjenici da je brusnica ljekovita biljka poznata od davnina zbog svojih antibiotskih svojstava i kiselkastog okusa koji zahvaljuje velikim količinama vitamina C.

Pored uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis), tijekom skladištenja jabuke najčešće se razvijaju još smeđa (Monilinia spp.) i gorka trulež plodova (Gleosporium spp., sin. Colletotrichum spp.). U vlažnim ljetima i mokrim rujanskim danima naknadna pojava skladišnih bolesti na slabije zaštićenim urodima je posebno velika. To znamo prema iskustvima uzgoja na krastavost otpornih sorata jabuka ili u ekološkim voćnim nasadima ili u manjim voćnjacima uz okućnice gdje su posađene moderne sorte.

Za razliku od primjene mineralnih gnojiva rasipanjem, fertirigacijom se potrebna količina hranjiva dodaje putem sustava za natapanje kapanjem koji omogućava učinkovitu metodu primjene gnojiva kod uzgoja paprike na otvorenom, kao i kod većine povrćarskih kultura. Dodavanje hranjiva u sustav za natapanje kapanjem moguće je u količini i vremenu kad je najveća vjerojatnost da će ih biljka usvojiti.

Bananu, ananas, naranču, limun, limetu, mandarinu, ogrozd, rogač, patlidžane, rajčice, kukuruz, datulje, grejpfrut, smokve, dinje, lubenice, mango, papaju ili kivi odavno smo prisvojili – iako im je stvarna domovina daleko od Hrvatske, mnoge od tih vrsta uspijevaju kod nas ili su toliko dugo prisutne u ponudi da svi znaju kako se jedu i pripremaju. Egzotični izgled i okus nepoznatih biljnih vrsta krije malu riznicu raznolikih vitamina, minerala i fitonutrijenata koji udruženim djelovanjem mogu zaštititi naš organizam od mnogih bolesti suvremenog svijeta. Danas u Hrvatskoj postoji mogućnost uzgoja i proizvodnje egzotičnih vrsta, ali i plasman egzotičnih plodova na sve zahtjevnije tržište željno noviteta. Razlika u kvaliteti egzotičnih proizvoda iz domaćeg uzgoja i proizvoda iz prirodnih staništa je očita. Razlog tome je što je egzotično voće i povrće vrlo zahtjevno.

I prije klimatskih promjena koje se posljednja dva desetljeća sve više opažaju, suša je bila nepogoda koja je osobito pogađala primorske vinograde, ali i one druge, posađene na nagnutim terenima i plitkim tlima. Stari vinogradari su u sušnim sezonama bili nemoćni svjedoci velikih šteta, kako u kakvoći i količinama grožđa, tako i potpunog propadanja pojedinih trsova. Danas vinogradari imaju na raspolaganju znatno veće mogućnosti.

Zanimanje za ljekovito bilje i njegove pripravke svakim danom je sve veće, a djelotvornost neupitna. Tome su osim pozitivnih iskustava koje ljudi prenose jedni drugima pridonijela i brojna istraživanja koja su potvrdila ispravnost korištenja ljekovitog bilja kroz stoljeća, čime biljni preparati i za one sumnjičave prestaju biti praznovjerna besmislica. Tu je i želja za što kvalitetnijim i zdravijim životom, sprječavanje bolesti prirodnim pripravcima i zdravim načinom prehrane te liječenje uz maksimalno aktiviranje vlastitih obrambenih mehanizama. Brojne biljke bosiljak, majčina dušica, paprena metvica, ružmarin, peršin itd.) osim ljekovitosti posjeduju i ugodan miris i šarenilo boja pa se često uzgajaju u vrtovima ili na balkonima i koriste u kuhinji.

Zakon o poticanju zapošljavanja objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 57/12, a stupio je na snagu i primjenjuje se od 31. 5. 2012. Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 64/12 od 8. 6. 2012. godine, a i primjenjuje se od 16. lipnja 2012. godine. Odluka o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2012. godinu objavljena je u „Narodnim novinama“ broj 57/12 od 8. 6. 2012. godine, kada je i stupila na snagu.

Iako je u prošlom stoljeću ljekovito bilje bilo pomalo zaboravljeno, 21. stoljeće donosi sve veću popularizaciju prirode i prirodnih načina liječenja. Industrija ljekovitog i aromatičnog bilja na svjetskom tržištu ostvaruje prihod od preko 25 milijardi eura i prema predviđanjima očekuje rast.

Ruža (Rosa spp.) je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadnuta tako velikim brojem štetnih organizama pa su mnogi vlasnici često razočarani njihovim izgledom ako ne planiraju mjere zaštite.

Mnogi vinogradari zadnjih godina primjećuju da u uputama međimurske Prognozne službe za zaštitu bilja više ne preporučujemo usmjereno suzbijati prezimljujuću ili prvu generaciju grožđanih moljaca, što je bila redovna mjera krajem 1990-ih godina.

Rodu Aloe pripada više od 250 vrsta zeljastih biljaka s velikim, mesnatim listovima, koji su obično smješteni na dnu stabljike. Od toga se samo četiri vrste koriste u ljekovite svrhe. Vezane su uglavnom uz tropska i subtropska područja afričkog kontinenta, no rastu i sjevernije, čak i u području Sredozemlja, a proširile su se i u nekim krajevima Indije.

S obzirom na to da se svake godine iz tla odnose značajne količine kalija, kalcija, fosfora, dušika i ostalih hranjiva, potrebno ih je gnojidbom nadoknaditi. Unošenjem hranjiva preko tla ili preko lista (folijarno), osiguravamo vinovoj lozi brz rast i razvoj, održavamo ravnotežu, opseg i kvalitetu uroda, te općenito utječemo na zdravstveno stanje vinove loze.

Arheološka istraživanja su pokazala da su poljoprivredne površine ljudi počeli koristiti još u 6 st. pr. Kr., na područjima starog Egipta, Mezopotamije i Perzije. Također su kanali koji su se koristili za natapanje nađeni na područjima Perua, sjevera Indije i Pakistana, te Kine. 2000 godine 2 788 000 km2 poljoprivredne površine je bilo opremljeno nekim tipom sustava za natapanje, od toga 68% u Aziji, 17% u obje Amerike, 9% u Europi i 1% u Australiji i Oceaniji. Najgušće natapana područja svijeta su područja Sjeverne Indije i Pakistana uz rijeke Ganges i Ind, Kine uz rijeke Yang Tze, te područja uz Nil u Egiptu i Sudanu, te uz rijeku Mississippi u SAD-u.

PRAVILNIK O PROVEDBI MJERE 103 “ULAGANJA U PRERADU I TRŽENJE POLJOPRIVREDNIH I RIBLJIH PROIZVODA U SVRHU RESTRUKTURIRANJA TIH AKTIVNOSTI I DOSTIZANJA STANDARDA ZAJEDNICE” UNUTAR IPARD PROGRAMA

HBOR POTIČE NOVA ULAGANJA KROZ NOVE NAČINE KREDITIRANJA