Rubrike

Više proizvođača je dojavilo neobično ranu pojavu bijele hrđe, a moguće ljetne vrućine tijekom kolovoza pogodovat će i mogućoj pojavi uzročnika pjegavosti (paleži) lišća krizantema. Stoga proizvođači krizantema za rez na otvorenim gredicama ove sezone moraju biti oprezni i na vrijeme suzbijati bijelu hrđu i lisnu pjegavost dovoljno učinkovitim pripravcima!

Smokva je kod nas neopravdano zanemarena voćna vrsta, koja bi se svakako trebala više uzgajati. Obično se smatra da je “otporna” na bolesti, što nije baš ispravno, jer se u pojedinim godinama i na njoj razvijaju različite bolesti, većeg ili manjeg intenziteta. Radi lakšeg pregleda većeg broja bolesti smokve koje se mogu javiti u našim agroekološkim uvjetima, podijelit ćemo ih na bolesti na plodovima smokve i bolesti na lišću i drvenastim dijelovima smokve. Treba spomenuti da kod nas nema niti jednog fungicida registriranog za suzbijanje bolesti na smokvama, pa navodimo one koji se koriste u drugim zemljama.

Većina gljivičnih infekcija završava katastrofalno za urode grođža. Jedino gljivica Botrytis cinerea u određenim okolnostima postaje vrlo poželjna kao plemenita plijesan grođža.

U posljednjem stoljeću proizvodnja rajčice u svijetu stalno raste, a najpovoljnije klimatske uvjete uz najveće površine i prinose imaju mediteranske zemlje (Italija, Španjolska, Grčka, Francuska).

Uvjeti postrnog uzgoja povrća moraju odgovarati potrebama biljaka. To je bitno zbog složenosti utjecaja na biljke i na kompleks uvjeta pod kojima se biljke razvijaju. Što je taj utjecaj složeniji i što su uvjeti teži, to je potrebno više uložiti, više i stručno raditi.

Posljednjih godina poraslo je zanimanje za proizvodnju uljane repice za prehrambeni i neprehrambeni lanac u R. Hrvatskoj. Međutim, trenutačni kapaciteti za primarnu preradu uljane repice (tještenje ulja i skladištenje sačme) u nas su nedovoljni, te domaći prerađivači (uljare i tvornica za proizvodnju biodizelskog goriva) kao sirovinu koriste i druga sirova ulja, obično uvezena po nižoj cijeni.

Nakon vrcanja bagremova meda u košnici ostaje mnogo pčela različite dobi, a okviri u plodištima puni su legla u svim razvojnim stadijima. To stanje dobro je iskoristiti za povećanje broja zajednica na pčelinjaku umjetnim razrojavanjem ili prirodnim rojenjem. U prirodi još nije nastupilo sušno razdoblje, a cvatnja lipe, kestena i livada omogućava dobar i brz razvoj novonastalih zajednica.

RH - započeo pad visokih cijena odojaka

Kineski kupus (Brassica rapa ssp. pekinensis) potječe iz Kine, gdje se pojavio još u 5. stoljeću, odakle se proširio na jug a kasnije i u ostale istočnoazijske zemlje. U Europi se pojavio kada su ga donijeli misionari u 19. stoljeću, no, tek se pedesetih godina dvadesetog stoljeća počinje uzgajati u Europi i Sjevernoj Americi uvođenjem kvalitetnih kultivara.

Velik broj lisnih uši napada krumpir. Štete koje izazivaju su izravne, sisanjem biljnih sokova na listovima u polju i na gomoljima u skladištu, te neizravne prenošenjem virusa krumpira. Izravne štete osim u iznimnim slučajevima nisu od većeg značaja.

Dospijeće prvih ljetnih plodova voća i povrća iz vlastita vrta ili s okućnice željno iščekujemo. Što trebamo osigurati za kvalitetnu pripremu plodova namijenjenih preradi?

Dud ili murva stara je voćna vrsta poznata u našim krajevima još od davnina. Tradicionalno se u ruralnim područjima na okućnicama i dvorištima moglo naći barem jedno stablo duda. Uloga duda u dvorišu bila je osigurati debelu hladovinu za ljetnih vrućina, ali i ponuditi slatke plodove i vlasniku i njegovu blagu.

Proljevi su najveći zdravstveni problem u teladi tijekom prvih 30 dana života. U većini većih uzgoja (farmi) oko trećina teladi pati od proljeva tijekom prvih 14 dana života. Na farmama gdje proljevi predstavljaju veći zdravstveni problem, čak do 90% teladi može patiti od proljeva. Zbog toga su proljevi najznačajniji uzrok gospodarskih gubitaka i uginuća u teladi tijekom prvih tjedana života.

Štitasti moljac ili bijela mušica (Trialeurodus vaporariorum) gospodarski je značajan štetnik na povrću i cvijeću u zatvorenom ili zaštićenom uzgoju, svake se godine pojavljuje u jačem intenzitetu.

Uz različite brojne otrovne biljke, neke stvaraju i cijanovodičnu kiselinu, pa su nositelji otrovanja stoke. Takva otrovanja nisu česta, ne moraju biti zabrinjavajuća, ali su poznata jer biljke koje stvaraju cijanovodičnu kiselinu izazivaju teška otrovanja stoke.

Raširenost pojedinih voćnih vrsta i sorata na području Hrvatske u velikoj mjeri određuju klimatski uvjeti. Pri tome najveći značaj imaju temperature zraka (apsolutne minimalne, apsolutne maksimalne, srednje godišnje, srednje u razdoblju vegetacije i sl.), te količina i raspored oborina. Odstupanja od meteoroloških prosjeka su zadnjih desetljeća učestala, pa su brojni upiti voćara o mogučim uzrocima prijevremenog sušenja voćaka, a naročito marelica.