Povrćarstvo

Na tezgama tržnica i trgovina već se nalazi obilje svakovrsnog povrća iz ovogodišnjeg uzgoja. Dolazi nam u prodaju manje ili više svježe, ovisno o vrsti. Danas se mnoge vrste povrća trpaju u hladnjače i čuvaju kako bi se postignula što viša cijena, ili kako bi bile stavljene u prodaju u pogodan čas (za trgovinu), kad nečega drugoga nema. Ipak je svježe povrće, ubrano zrelo i stavljeno u promet što kraće nakon berbe, najboljeg okusa i ima i najveću hranidbenu vrijednost.

Već smo upozoravali na sušu, vrlo štetnu za biljnu proizvodnju (povrća, ratarskih kultura, ali i voća). No, do sada se suša ni u jednom našem području nije pokazala katastrofalnom. Činjenica je da je izostala zima s obiljem snijega, koji pri topljenju tlo vrlo dobro opskrbljuje vodom u predsjetveno doba. Međutim, ovisno o području bilo je oborina tijekom proljeća. Negdje je palo previše, a negdje i premalo kiše.

Sok od luka protiv žgaravice, uboda stršljena i kurjih očiju. Otopina luka protiv peronospore, antraknoze i bakterioze.

U ovoj iznimno toploj godini imamo dojam da je ljeto započelo mnogo prije svoga kalendarskog početka. Ali eto, i kalendarsko ljeto je stiglo, i s njime puni užitak toplih dana u vrtu.

Paprika je porijeklom iz tropskih krajeva Amerike. Nakon otkrića Amerike vrlo brzo se proširila po Europi, a kod nas je jedna od najčešće uzgajanih povrtnih kultura. U prehrani zauzima značajno mjesto, jer se svježa koristi u ljeto i jesen, a prerađena kroz cijelu godinu.

Batat (Ipomoea batatas L. (Lam.) je višegodišnja tropska kultura koja potječe iz sjevernog i središnjeg dijela J. Amerike, odakle se proširila u Afriku, jugoistočnu Aziju i u druge zemlje vlažne tropske klime. Uzgajali su ga Maje i Inke u Peruu, a prema nekim nalazima procjenjuje se da se uzgaja već više od 8000 godina. Spada u porodicu slakova (Covolvulaceae), rod Ipomoae, vrsta Ipomoea batatas (L.) Lam.

Puževi se masovno pojavljuju za vlažnih noći i kišnih dana. Danju, kad je suho, skrivaju se na svježim mjestima, pr. pod kamenjem, lišćem ili u tlu, kako bi se zaštitili od isušenja. Puževi s kućicom se u sušnom razdoblju zavuku u nju, a ulaz zatvaraju sluzavom opnom.

Višegodišnji začini poput timijana, lavande, kadulje ili origana često se kupuju kao biljke. Većini nam je dovoljna jedna biljka od svake vrste ili sorte. Ipak se preporučuje, osobito za lavandu ili kadulju, koje katkad ne izdrže zimu, osigurati nadomjestak za propale biljke.

Na gospodarstvima često propadaju goleme količine sijena i slame. Povećanje učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje može se postići nadzemnom sadnjom krumpira.

Plodored se uspostavlja na temelju zahtjeva vrsta prema obradi tla, gnojidbi stajnjakom i predusjevu.

Odavno već znamo da biljke svojim životom na nekom prostoru iscrpljuju tlo, odnose hranjiva iz tla, pa je koja godina odmora uvijek dobro došla. Svaka biljka za svoj rast i razvoj treba hranjiva iz tla, stoga se ona u nekom trenutku moraju i vratiti u tlo. Sustavnim iscrpljivanjem tla urod, cvat, vegetacija bivaju sve oskudnijima i neuglednijima. Mirovanje tla jednu vegetacijsku sezonu oporavlja tlo.

Za blagdana, uvijek želimo da pripravljeno i posluženo jelo izgleda posebno, da se razlikuje od svakidašnjeg. Tom ugođaju svježe povrće uvijek daje osobito lijep ugođaj. Kod nas je uobičajeno poslužiti svježi mladi luk, rotkvice, hren, zelenu salatu.

Grašak dijelimo u tri skupine. Obični grašak (Pisum sativum var. vulgare) cvate bijelim cvjetovima. Sjemenke su sitne, okrugle, zelene ili žute. Jedu se samo sjemenke, nezrele ili posve zrele. Ima mnogo sorata, od ranih do kasnih, visokih i niskih.

Iako je još zima, vjerojatno već privodite kraju dugo planirane novosti u vašem vrtu. Ako nemate pretjeranih ambicija svake godine mijenjati izgled vaših gredica, ili pak nemate previše vremena, evo jedne ideje kako možete unijeti promjenu u vaš vrt.

Znamo li koji sve čimbenici utječu na dobivanje visokih prinosa, te koji su optimalni uvjeti za uzgoj pojedinih povrtnih vrsta i ove spoznaje kombiniramo s raspoloživom tehničkom opremom, moguće je mnoge povrtne kulture uzgajati i u klimatski nepovoljnom dijelu godine. Stoga se povrće uzgaja u zaštićenu prostoru. Uzgoj povrća tako započinje znatno ranije i traje duže.

Tijekom jeseni i zime u kontinentalnom dijelu salata se uzgaja u zaštićenu prostoru, a u klimatski toplijem obalnom dijelu i u polju. U zaštićenu prostoru uzgoj počinje potkraj kolovoza, a traje do sredine travnja. Najčešća je zimska kultura u zaštićenu prostoru, kultura kratke vegetacije, pa se tu uzgaja uzastopce 2 - 3 puta na istoj površini.