Povrćarstvo

U vrtovima i na većim površinama tijekom proljeća sije se u jednom ili više navrata korjenasto povrće koje koristimo tijekom cijelegodine. Mrkva i peršin su povrtne kulture koje se uz sa latu najčešće uzgajaju u malim vrtovima, ali se i dosta koriste u prerađivačkoj industriji pa ih se uzgaja i na većim površinama. Uz njih možemo još spomenuti i celer i pastrnjak.

Rajčica (Lycopersicon esculentum) jedna je od najčešćih i gospodarski najznačajnijih povrćarskih vrsta koja se uzgaja u otvorenom i zaštićenom prostoru. Koji su uvjeti uspijevanja, potrebe za vodom u ovisnosti o temperaturi, plodred i izbor zemlje, kakva je berba rajčice? Donosimo i osvrt na gnojidbu ovisno o plodnosti tla. Proizvodnja ploda rajčice je isplativa i visoko akumulativna ako se primjenjuju pravilna agrotehnika i stručne spoznaje i dostignuća suvremene povrćarske proizvodnje.

Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu. Ističu se njihova hranidbena, ljekovita i sideratna (biofumigantna) svojstva. Među brojnim vrstama unutar roda Brassica najvažniji su kupus (B.oleracea var. capitata), kelj (B.oleracea var. sabauda), cvjetača (B.oleracea var. botrytis) i brokula (B.oleracea var. italica).

U našim krajevima raširene su dvije forme češnjaka - proljetni i jesenski. Razlikuju se prema morfološkim i fiziološkim svojstvima, ali i po izgledu. Način uzgoja proljetnog i jesenskog češnjaka također se razlikuje.

Slatki krumpir ili batat nije krumpir, nije čak ni njegov daleki rođak. Krumpiri su u stvari gomolji, a slatki krumpir je korijen i dio je obitelji Convolvuceae. Indijanci su slatki krumpir uzgajali davno prije Kolumbova dolaska na obale Amerike 1492.

Staklenici i plastenici niknuli su na svakom koraku, kao logičan nastavak nastojanja da se proizvodnja povrća produlji što dalje ujesen, a po mogućnosti i zimi. Nove tehnike i materijali pomogli su osuvremenjavanju osnovnih oblika proizvodnje. Tako se sada u vrtovima mogu naći „male kučice” - plastenici, ali i dugi tuneli plastenika ili staklenika velikih proizvođača, gdje je sve automatizirano - zračenje, grijanje, natapanje. . .

Salata je povrtna kultura koja se jede svježa tijekom cijele godine. Priprema se kao prilog jelu ili kao samostalni obrok. Jeste li znali da su Hrvati u potrošnji salate pri vrhu europske ljestvice? Znači, volimo salatu, koristimo ju u raznim obrocima i proizvodimo na većim i malim površinama.

Mnoge od naših omiljenih lukovica potjeću iz stepskih područja gdje su navikle na glineno-pjeskovita tla. Takvo tlo poželjno je i u vrtu. Samo stanovnici šuma poput pasjeg zuba dobro uspijevaju na glinenom vlažnom tlu.

Salata za uzgoj preko zime može se sijati i u priobalju i na kontinentu. S obzirom na to da lako podnosi hladnoću, za berbu pristiže u travnju i svibnju iduće godine. Kako bi što racionalnije iskoristili prostor u vrtu, zimska salata se sije na mjesto s kojega smo uklonili neku drugu povrtnu biljku. Prije sjetve tlo je potrebno pripremiti i pognojiti, jer to je osnovni preduvjet da salata napreduje.

Tehnologija prerade bundevina ulja sastoji se iz nekoliko faza:
- pranje sjemenki
- sušenje sjemenki
- odvajanje primjesa
- odvajanje ljuske kod običnih sjemenki
- usitnjavanje (mljevenje) sjemenki
- kondicioniranje (dodavanje vode)
- prženje
- prešanje.

Na tezgama tržnica i trgovina već se nalazi obilje svakovrsnog povrća iz ovogodišnjeg uzgoja. Dolazi nam u prodaju manje ili više svježe, ovisno o vrsti. Danas se mnoge vrste povrća trpaju u hladnjače i čuvaju kako bi se postignula što viša cijena, ili kako bi bile stavljene u prodaju u pogodan čas (za trgovinu), kad nečega drugoga nema. Ipak je svježe povrće, ubrano zrelo i stavljeno u promet što kraće nakon berbe, najboljeg okusa i ima i najveću hranidbenu vrijednost.

Već smo upozoravali na sušu, vrlo štetnu za biljnu proizvodnju (povrća, ratarskih kultura, ali i voća). No, do sada se suša ni u jednom našem području nije pokazala katastrofalnom. Činjenica je da je izostala zima s obiljem snijega, koji pri topljenju tlo vrlo dobro opskrbljuje vodom u predsjetveno doba. Međutim, ovisno o području bilo je oborina tijekom proljeća. Negdje je palo previše, a negdje i premalo kiše.

Sok od luka protiv žgaravice, uboda stršljena i kurjih očiju. Otopina luka protiv peronospore, antraknoze i bakterioze.

U ovoj iznimno toploj godini imamo dojam da je ljeto započelo mnogo prije svoga kalendarskog početka. Ali eto, i kalendarsko ljeto je stiglo, i s njime puni užitak toplih dana u vrtu.

Paprika je porijeklom iz tropskih krajeva Amerike. Nakon otkrića Amerike vrlo brzo se proširila po Europi, a kod nas je jedna od najčešće uzgajanih povrtnih kultura. U prehrani zauzima značajno mjesto, jer se svježa koristi u ljeto i jesen, a prerađena kroz cijelu godinu.

Batat (Ipomoea batatas L. (Lam.) je višegodišnja tropska kultura koja potječe iz sjevernog i središnjeg dijela J. Amerike, odakle se proširila u Afriku, jugoistočnu Aziju i u druge zemlje vlažne tropske klime. Uzgajali su ga Maje i Inke u Peruu, a prema nekim nalazima procjenjuje se da se uzgaja već više od 8000 godina. Spada u porodicu slakova (Covolvulaceae), rod Ipomoae, vrsta Ipomoea batatas (L.) Lam.