Stočarstvo

Banijska šara je odnedavno treća priznata hrvatska autohtona pasmina svinja. Autohtone pasmine koje u pravilu imaju slabija proizvodna svojstva (dnevni prirast, mesnatost, plodnost) od suvremenih pasmina i hibrida, najbolje se mogu održati i očuvati kroz programe planskog uzgoja i proizvodnje svinja za preradu u proizvode s dodanom vrijednošću.

Proizvodnja i potrošnja mesa kunića na prostorima bivše države u odnosu na druga mesa nikada nije bila značajnija. Na kunićarstvo se gledalo prvenstveno kao na hobby proizvodnju, a potrošnja je bila prigodničarska ili se preporučala osobama s određenim oboljenjima ili poremećajima.

Broj pasmina domaćih životinja globalno se smanjuje posljednjih desetljeća. Mnoge pasmine već su postale ugrožene, a neke su u tom razdoblju i izumrle.

Govedarska proizvodnja po svojoj naravi treba biti raznovrsna te može biti isplativa u gotovo svim agrookolišnim uvjetima. Naravno, tehnologija proizvodnje treba biti usklađena s područjem u kojem se odvija te tržištem (potrebama potrošača ili druge gospodarske grane).

zmeđu dva svjetska rata u Hrvatskoj prevladavaju poljoprivredna gospodarstva mješovitog tipa koja proizvode hranu, uglavnom za potrebe vlastite obitelji, ako je i bilo nešto malo viška prodalo se na sajmovima. Uglavnom su to bila mala siromašna seoska gospodarstva od 0,5-2 ha (oko 40 % ) slabo opremljena strojevima i alatima (Šoštarić-Pisačić, 1940). Prema navednoj studiji, seljaci su slabo poznavali tadašnje uređaje i strojeve, a zbog siromaštva teško im je bilo kupiti i plug.

Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih svinja i okolišu, a veliki je problem i cijeloj Europskoj uniji zbog činjenice da se bolest nezaustavljivo širi Europom, jer je tijekom...

Od ovog broja objavljivat ćemo članke o povijesti stočarstva Hrvatske, počevši od 1918. g.

Ovčarstvo i kozarstvo su važne grane stočarstva u mnogim zemljama, osobito u područjima gdje su, zbog specifičnih geografskih, pedoloških i klimatskih uvjeta (krševita područja oskudne vegetacije s malo vode) slabije mogućnosti organizacije ratarske proizvodnje te uzgoja drugih vrsta domaćih životinja, osobito krupnije stoke.

Afrička svinjska kuga (ASK) je kontaktna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja, koja zbog visokog broja oboljelih u zaraženom stadu i obveze njihovog usmrćivanja predstavlja jednu od najznačajnijih bolesti svinja. Bolest nije opasna za ljude ni za druge životinje, a po prvi puta je dijagnosticirana 1910. godine u Keniji. Na europskom se tlu pojavila 1957. godine u Portugalu.

Danas mliječne farme djeluju u vrlo promjenjivom okruženju, pod fizičkim i tržišnim utjecajima. Poljoprivrednici stoga trebaju implementirati nove tehnologije i prakse koje su u skladu s njihovim ciljevima, kako bi se prilagodili promjenama, kao npr. izbor različitih sorti krmnih kultura ili navodnjavanje kao prilagodba promjenama klime.

Prema pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama, farma je svako domaćinstvo, objekt ili u slučaju držanja životinja na otvorenom, mjesto na kojemu životinje borave i/ili se uzgajaju ili drže. Kako bi njihovo držanje bilo u skladu s navedenim pravilnikom, ali i kako bi uzgajivači imali kompletirane proizvodne sustave i rješenja, ovaj prilog će pružiti pregled značajnije opreme koju bi svaka farma trebala posjedovati sukladno mogućnostima.

Postoji čitav niz primjerene literature o držanju i ekonomskom vrednovanju malih preživača. Nažalost to se ne odnosi i na ekološko kozarstvo i ovčarstvo. Za eko-bio govedarstvo, peradarstvo, svinjarstvo, pčelarstvo itd. literature ne manjka, no nažalost literature za eko-bio kozarstvo i ovčarstvo nedostaje. Jasnu uputu i preporuku u liječenju veterina često odbija.

Uzgojni programi u svinjogojstvu podrazumijevaju skup postupaka koje za cilj imaju postizanje određenog uzgojnog cilja koji je uvjetovan zahtjevima tržišta i postizanjem ekonomične proizvodnje. Tako su najčešći uzgojni ciljevi vezani uz poboljšanje proizvodnih svojstava (npr. visoki dnevni prirast, visoka mesnatost), plodnosti svinja (npr. veličina legla) ili kakvoće mesa.

Čišćenje objekata za stoku i preventivno održavanje higijene na farmi važna je zoohigijenska mjera. Prvenstveno djeluje preventivno na smanjivanje broja mikroorganizama. Podrazumjeva svakodnevno uklanjanje stajskog gnoja, gnojovke, te ostatke prostirke i sijena. Dezinfekcija štale kemijskim sredstvima znatno umanjuje pojavnost bolesti (mastitis).

U Hrvatskoj se tradicionalno troši mnogo svinjskog mesa, od čega se značajan dio prerađuje i konzumira u obliku različitih prerađevina, poglavito kobasičarskih i suhomesnatih proizvoda. Uz širok asortiman proizvoda iz mesno-prerađivačke industrije, posebno traženi tržni segment čine tzv. „domaći“ proizvodi nastali tradicionalnom preradom mesa svinja na seoskim gospodarstvima. Neki od njih su poznate gastronomske delicije poput slavonskog kulena (kulina), kulenovih seka, pršuta, kobasica i ostalog.

Kišno i vlažno vrijeme vrlo pogoduje razvoju plijesni (gljivica) na poljoprivrednim kulturama. Štetnost na proizvodnost životinja imaju otrovi (mikotoksini) koje gljivice proizvode. Bolesti prouzročene mikotoksinima su mikotoksikoze.