Voćarstvo

Tijekom prosinca javnost je bila obavještena o prisutnosti insekticida klorpirifos na plodovima jabuka.

Murva je listopadna voćna vrsta rasprostranjena na svim kontinentima osim Australije, a potječe iz zapadne Azije. Bijela murva poznata je po uzgoju dudovog svilca, ličinke, koja proizvodi svilu. Gospodarska korist dudovog svilca je u prozvodnji...

Jedan od ključnih dijelova Europskog zelenog plana je strategija "Od polja do stola". Ona u narednom programskom razdoblju podrazumijeva uvođenje velikih promjena u poljoprivredi radi smanjenja uporabe mineralnih gnojiva i kemijskih sredstva za zaštitu...

Primorska kupina, lat. Rubus ulmifolius je u narodu poznata pod imenima crna kupina, seoska, brijestolisna ili obična kupina i rubidnica.  Kod nas ove kupine rastu samoniklo. Najbliži su joj od tridesetak srodnika obična kupina...

U hrvatskim plantažnim nasadima od jabučastog voća uglavnom uzgajamo jabuku i značajno manje krušku, dok su dunje i mušmule uglavnom prisutne kao pojedinačna stabla uz okućnice i/ili vikendice. Procjenjujemo da tek jednu trećinu od ukupnih površina jabučastog voća uzgajamo u suvremenim nasadima, dok su preostale dvije trećine površina stariji travnjački voćnjaci s tradicionalnim sortama na visokim stablašicama ili manje površine mješovitog voća koje rastu uz okućnice (vikendice). Premda je na dominantnoj vrsti jabuci početkom novog milenija bilo opisano više od 250 različitih vrsta štetnika (uglavnom kukaca i grinja), od prosječno zabilježenih šteta uzročnici biljnih bolesti čine gotovo 70%.

Biodinamičko voćarstvo i vinogradarstvo je kao i cijeli proizvodni proces biodinamike, prvenstveno orijentiran na tlo, biljku i proizvodni proces, dok je rezultat uzgoja, odnosno urod, nagrada za dobro gospodarenje. Biodinamika kao koncept gospodarenja svijetu...

Vrijeme je za sadnju novonabavljenih sadnica maslina. Naravno, sadnice moraju biti kupljene od ovlaštenog proizvođača sadnog materijala. Svaka sadnica mora imati svoj certifikat, odnosno biljnu putovnicu, tko je proizveo, kad, koja je podloga i...

Prvog dana lipnja u Novom Čiču kod Velike Gorice u prostoru etno kuće KUD-a „Čiče“, održano je 21. potrošačko ocjenjivanje sorti jagode s područja Zagrebačke županije i grada Zagreba. Nakon što su oči i nepca...

U općenito sumornoj stvarnosti, pitamo se ima li smisla ili još bolje ima li onih koji uz nemogućnost izbjegavanja osluškivanja crnih vijesti pokušavaju raditi i snalaziti se u novo-starim uvjetima. Posebno kod onih najranjivijih...

Svježe voće i povrće ima relativno malu energetsku vrijednost, izuzimajući neke vrste (banane, kesten, orah, lješnjak, badem) i sušeno voće (suha šljiva, suha smokva, suho grožđe). Nasuprot tome, imaju visok sadržaj vode, izuzimajući orašasto i sušeno voće. Voće i povrće sadrži niz ostalih sastojaka koji su neophodni za pravilno i zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Konzumiranje svježeg voća i povrća stoga ima nezamjenjivu ulogu u prehrani. S obzirom na godišnje doba veliki je izbor različitog voća koje se može konzumirati bilo u svježem stanju ili ga je moguće preraditi u jednu od vrlo ukusnih prerađevina te konzumirati u hladnim zimskim danima.

Pinkberry je vrsta borovnice, ružičaste boje zrelog ploda, razvijena 2000-ih u SAD-u. Oplemenjivač Mark Ehlenfeldt iz Agronomskog istraživačkog centra 1991. godine proveo je prvo križanje biljaka, borovnice sorte “zečje oko” (čija boja nezrelog ploda...

Suvremeni i tržni uzgoj jabuke zahtijeva visoke i stalne urode, željenu sortnu kakvoću, krupnoću i boju plodova, bez neželjenih poremećaja živog ili neživog podrijetla, uz što manje štetnih ostataka (rezidua) pesticida. Proizvođači jabuka prednost...

Voćarstvo, osobito uzgoj jabuka, vrlo je razvijeno u Hrvatskoj. Velik dio proizvođača koji su se odlučili baviti ekološkom proizvodnjom voća, bave se proizvodnjom lijeske, oraha ili nekih egzotičnijih kultura, kao goji bobice ili aronija, vjerujući kako kod tih kultura nema potrebe za zaštitom od ekonomski važnih štetnika, te da je uzgoj jednostavan. Praksa govori nešto sasvim drugo.

Nije naravno moguće predvidjeti kakva će biti zima i kakve će biti okolnosti. Tehniku uzgoja voćaka također često nije moguće prilagoditi traženim uvjetima. Veliki problem je i neznanje voćara i nedovoljno poznavanje same fiziologije voćaka, odnosno amaterizam. Često su i vremenske prilike tekuće godine, navala bolesti, drugi nepredviđeni faktori i sklop okolnosti skloni povećanoj pojavi oštećenja preko zime. Na sve to voćar poneki put ne može utjecati, te nije uvijek moguće zaštititi nasad.

Stupaste voćke (patuljaste voćke, voćke balerine, „columnar“ ili „collonade fruit trees“, urbane voćke, kako ih još zovu ) sve se više zadnjih godina šire na tržištu voćaka. Renomirani svjetski rasadnici poput StarkBrothersa i drugih imaju svoje sorte razvijene i prilagođene za takav vid uzgoja. Sve više rasadnika ima posebnu kategoriju stupastih ili patuljastih voćaka u katalozima ili na web stranicama. Tako je i kod nas (Vrtni centar Drijen, Rasadnik Milić), gdje se dio tih sorata može i kupiti.

Moderni uzgoj trešnje javlja se tek potkraj 80-ih godina. Do tada u uzgoju prevladavaju stabla s visokom krošnjom, međutim, pojavom podloga slabe bujnosti i proizvodnja se počinje širiti.