Voćarstvo

Rašeljka, turska višnja, kršulj, magriva, rašeljina (Prunus mahaleb L.) je biljka iz porodice ruža, Rosaceae. Porijeklom je iz Mediterana, Irana i dijela centralne Azije. Raste u šikarama i otvorenim šumama, na suhim padinama, u središnjoj...

Mraz voćnjaku obitelji Kovačević, za razliku od većine hrvatskih voćara, nije uspio naštetiti. Oni i ove godine očekuju 100-postotan urod bresaka, nektarina i jabuka. Novim tehnologijma eliminirali su herbicide i udvostručili urode. Umjesto 25...

U rasadniku Displantarium u Starom Petrovom Selu, proizvode se sadnice starih sorata jabuka koje najviše traže vikendaši, ali ima i primjera sadnje većih ekoloških nasada, jer su petrovača, bobovec, mašanka, slavonska srčika, ivanlija, grafenstein i druge stare sorte otpornije i manje zahtjevne od većine modernih sorata, ako se izuzmu nove selekcije otporne na bolesti.

Maslina je izrazito važna kultivirana vrsta na cijelom mediteranskom području Hrvatske od Konavala do Istre. U uzgoju je zastupljen veliki broj autohtonih kultivara, od kojih su najpoznatije Oblica, Bjelica, Lastovka, Dužica, Levantinka, Drobnica, Buža i dr. Također se uzgajaju i strane sorte kao što je Pendolino, Ascolana, Frantoio, Leccino i dr. Sve ove sorte podložne su napadu velikog broja bolesti i štetnika, koji nanose ozbiljne štete i značajno smanjuju prinose maslina.

Intenzivnom proizvodnjom komercijalnih sorti voćaka, stara stabla tradicionalnih sorti padaju u drugi plan i pomalo u zaborav. Međutim te voćke su važan dio naše prirodne i kulturne baštine. Brojne tradicionalne sorte zasađene su još...

Iznadprosječno vlažna (kišovita) proljeća pogoduju jačim primarnim zarazama najčešćim uzročnicima bolesti u voćarstvu: npr. lisnih pjegavosti (krastavosti) (npr. Venturia, Blumeriella, Gnomonia), plijesni ili gnjiloći plodova (npr. Monilinia, Botrytis) i hrđama (npr. Tranzschelia, Cronartium, Kuehneola,...

Suvremena proizvodnja voća stalno se suočava s novim izazovima koje pred nju postavlja tržište. Povećanje ekološke svijesti potrošaća traži od proizvođača voće koje će sadržavati što manje ostataka pesticida i biti dobre kakvoće. Selekcija otpornih sorata najuspješniji je način kojim postižemo navedeni cilj.

Osim opće raširenih štetnika koji su opisani tijekom 1990-ih godina u hrvatskim suvremenim plantažnim nasadima lijeske, kao što su ljeskova grinja (Phytoptus), ljeskotoč (Balaninus), fitofagne stjenice (Gonocerus, Palomena i dr.), lisne uši (Corylobium), štitaste...

Od jesenskih sorti krušaka koje se odlikuju dobrim biološkim i gospodarskim svojstvima, ističu se Boskova tikvica (Beurré Bosc) i Konferans (Conference). Plodovi ovih sorti dobre su kakvoće, mogu se dugo čuvati u skladištima i hladnjačama s normalnom i kontroliranom atmosferom, pa poslije na tržištu postižu dobru prodajnu cijenu i dobar gospodarski učinak. Obje sorte proširene su u nas, ali imaju specifične zahtjeve prema klimi i tlu, pa za svaku treba odabrati odgovarajući proizvodni prostor. Kako se ponekad pri uzgoju ovih sorti griješi pri izboru proizvodnog prostora u odnosu na ekologijske uvjete, to smo odlučili našim čitateljima skrenuti pažnju i upoznati ih s njihovim biološkim i gospodarskim karakteristikama.

Uz ukrasno bilje, okućnice mogu krasiti i zanimljive sorte voćaka, koje prvo u proljeće atraktivno cvatu, a ljeti ili u jesen neke od njih daju i posve neobične plodove, primamljive svim generacijama. Dolaskom proljeća...

Najbolja kakvoća plodova jabuke može se ostvariti pravilnim vremenom berbe koju slijedi brzo skladištenje plodova u hladnjače u uvjetima optimalne temperature i vlage. Osnovni je uvjet za dobro i dugo skladištenje optimalna razvijenost ploda, a čini ju vanjska ili morfološka razvijenost ploda (veličina, oblik i boja), te unutarnja zrelost (šećeri, kiseline, sadržaj vitamina…). Samo oni plodovi koji zadovoljavaju uvjete kakvoće u vrijeme berbe bit će prikladni za dugotrajno skladištenje.

Jabuka je tradicijska najvažnija voćarska vrsta u Hrvatskoj i zauzima 22% ukupnih površina pod voćem, te 36% ukupne proizvodnje voća. Današnja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj ni količinom, ni kvalitetom ne zadovoljava domaću potražnju. Stoga se značajan dio domaće potrošnje namiruje iz uvoza, pri čemu se često uvozi jabuka niske kakvoće, koja ruši cijene domaćoj jabuci. Mnogi hrvatski proizvođači postigli su dobru kakvoću, no još uvijek ima onih koji prednost daju količini, a ne kakvoći. Suvremena tehnologija uzgoja omogućuje da se postižu redoviti prirodi od oko 50 t po hektaru uz najmanje 95 % prvoklasnih plodova.

Razvojem modernog voćarstva, kruška u svjetskoj proizvodnji dolazi na drugo mjesto, odmah poslije jabuke, a u suvremenoj svjetskoj trgovini zauzima četvrto mjesto, i to poslije jabuke, banana i agruma. Spada u red najrentabilnijih voćnih vrsta, jer su njezini plodovi fino svjeće voće, koje ima dugu sezonu potrošnje od lipnja pa do kraja svibnja, približno kao jabuka.

Japanska ili cvjetajuća dunja (Chaenomeles japonica) vrsta je od značajne ukrasne vrijednosti, iako se koristi i u ostale namjene. Ubraja se u rod Chaenomeles i porodicu Rosaceae, srodna je običnoj dunji, kruški i jabuci. Stoljećima...

Jedan od ključnih dijelova Europskog zelenog plana je strategija "Od polja do stola". Ona u narednom programskom razdoblju podrazumijeva uvođenje velikih promjena u poljoprivredi radi smanjenja uporabe mineralnih gnojiva i kemijskih sredstva za zaštitu...

Trešnja (Prunus avium L.) je voćna vrsta koja se uzgaja prvenstveno za potrošnju u svježem stanju, dok se puno manje prerađuje (kompoti, džemovi, likeri, rakije). Omiljeno je rano voće uglavnom žarko crvene boje (ima...