Uzgoj jabuka – sadnja, sorte, vrste, rezidba i zaštita
Jabuka je tradicijska najvažnija voćarska vrsta u Hrvatskoj i zauzima 22% ukupnih površina pod voćem, te 36% ukupne proizvodnje voća. Današnja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj ni količinom, ni kvalitetom ne zadovoljava domaću potražnju. Stoga se značajan dio domaće potrošnje namiruje iz uvoza, pri čemu se često uvozi jabuka niske kakvoće, koja ruši cijene domaćoj jabuci. Mnogi hrvatski proizvođači postigli su dobru kakvoću, no još uvijek ima onih koji prednost daju količini, a ne kakvoći. Suvremena tehnologija uzgoja omogućuje da se postižu redoviti prirodi od oko 50 t po hektaru uz najmanje 95 % prvoklasnih plodova.
Kako do eko voća ?
Voćarstvo, osobito uzgoj jabuka, vrlo je razvijeno u Hrvatskoj. Velik dio proizvođača koji su se odlučili baviti ekološkom proizvodnjom voća, bave se proizvodnjom lijeske, oraha ili nekih egzotičnijih kultura, kao goji bobice ili aronija, vjerujući kako kod tih kultura nema potrebe za zaštitom od ekonomski važnih štetnika, te da je uzgoj jednostavan. Praksa govori nešto sasvim drugo.
Zaštita od štetnika u voćnjaku bez korištenja insekticida
Primjena kemijskih sredstava za
zaštitu bilja sastavni je dio intenzivne
voćarske proizvodnje koju
karakterizira pojava manjeg broja
vrsta štetnika u vrlo visokim populacijama.
S druge strane, ekstenzivno
voćarstvo u kojemu se ne
koriste agrokemikalije karakterizira
pojava većeg broja vrsta štetnika
u nižim populacijama čiju prirodnu
ravnotežu održavaju korisni kukci
tzv. prirodni neprijatelji.
Višnja kao vino, rakija ili liker
Na pitanje pretplatnika kojeg zanima kako od višnja (Maraske) napraviti vino i
liker, odgovara naš stručni suradnik, doc. dr.sc. Marin Mihaljević Žulj.
Plodovi višanja kao voćne kulture izuzetno su interesantni za preradu u mnoga alkoholna pića. Tradicionalno se već dugo u našim krajevima proizvode domaći likeri od višnja čija je proizvodnja najjednostavnija i zahtijeva najmanje prostora i vremena.
Kineska Nashi kruška – uzgoj, njega i berba
U našim se trgovinama u posljednje vrijeme
sve češće mogu naći tzv. „Nashi“ kruške neobičnog
okusa i izgleda. Ove kruške potječu iz
Kine i Japana gdje se uzgajaju već tri tisućljeća.
Azijski imigranti donijeli su ih u SAD u 19.
stoljeću, a uzgojna područja su u Kaliforniji i
Oregonu. U Novom Zealandu se uzgoj širi 70-
ih godina prošlog stoljeća, a u Europi se interes
za uzgoj javlja tek posljednjih dvadesetak
godina. U Italiji postoji vrlo jaka tendencija porasta
proizvodnje, a iz te zemlje često dolaze
plodovi i u naše trgovine.
Važan sanacijski zahvat nakon proljetnog mraza
Ove je godine proljetni mraz potpuno uništio urod voća u mnogim područjima.
Na voćkama pogođenim mrazom sva snaga rasta bit će
usmjerena na mladice, jer nema plodova koji su veliki potrošač asimilata.
To izaziva pojačanu bujnost i zasjenjenost krošnje i pogoduje širenju
gljivičnih bolesti, koje se ove godine zbog obilja vlage ionako pojačano
razvijaju.
Što s voćnjakom nakon mraza?
Voćari moraju mijenjati strategiju proizvodnje u voćnjacima
koji su teško oštećeni mrazom kako bi se smanjili troškovi
proizvodnje. Kakva bi strategija proizvodnje sada bila primjerena?
Ljetna zaštita voćaka
Zbog mraza koji je u mnogim krajevima Hrvatske „pobrao voće“ krajem travnja, u velikom broju voćnjaka izostat će urod, no zaštita voćaka mora se i dalje obavljati, kako bi se spriječila daljnja šteta. Potrebno je poduzeti određene agrotehničke i pomotehničke mjere u cilju smanjenja bujnosti voćaka, povećanja postotka diferencijacije pupova i sl. Treba voditi računa o obradi tla i zaštiti od bolesti i štetnika, uz neizostavne troškove, ali se zaštita ne smije zanemariti i previše reducirati zbog racionalnosti, jer ovisno o vremenskim prilikama, ako napadi bolesti budu veliki, javit će se prerano opadanje lišća, voćke će biti u slaboj kondiciji, što bi moglo utjecati na smanjenje uroda sljedeće godine.
Zvjezdasta pjegavost – „nova“ opasna bolest jabuke
Pretplatnik posjeduje mali voćnjak
blizu planine Ivančica na oko 500
m nadmorske visine sa starim sortama
jabuka (božićnice i mušancika).
U srpnju i kolovozu već počinje
otpadati lišće na jabukama,
suši se, a plodovi su mali i smežurani.
Ako koji plod ostane, nema
dobar okus i ne dozrije. Posušeno
lišće izgleda kao da je spaljeno,
a do jeseni stabla nemaju niti
jedan list. Navedeno se dogodilo
protekle dvije godine. Jabuke nije
tretirao, a cijepljene su 1955. na
divlju jabuku. Također ga zanima
postoje li kakvi zamjenski dostupni
preparati koje može kupiti bez
položenog tečaja o upotrebi pesticida?
Krupniji i ljepši plodovi
Prorjeđivanje plodova je iznimno
važna pomotehnička mjera u voćarstvu.
Osim što izravno utječemo
na regulaciju između rasta i
rodnosti, prorjeđivanjem dobivamo
krupnije i ljepše, te bolje obojane
plodove koji postižu znatno
bolju cijenu na tržištu.
Mogućnost zaštite poljoprivrednih kultura bez položenog ispita
Iz tvrtke Pro-eco d.o.o. dolaze dobre vijesti za sve poljoprivredne
proizvođače koji nisu položili ispit za sigurno rukovanje pesticidima.
Naime, insekticid NeemAzal® TS, osim u kategoriji profesionalne
namjene, od travnja 2016. ima i dozvolu u amaterskoj
primjeni i to u pakiranju od 100 mililitara i od 1 litre.
Dobra cvatnja – sigurna rodnost
Poznavanje fenološke faze cvatnje
važno je za postizanje sigurne
rodnosti voćaka, jer i uz druge
povoljne uvjete prirod može posve
zatajiti, ako se cvatnja odvija
u doba nepovoljnih klimatskih prilika,
ili ako se autosterilne sorte
jednog nasada međusobno dovoljno
ne podudaraju u fazi cvatnje.
Proučavanje fenološke faze
cvatnje je neophodno za voćarsku
proizvodnju.
Zašto grinje šiškarice postaju sve štetnije?
Dana 12. prosinca 2015. godine
u Parizu je protiv globalnog zatopljenja
postignut “povijesni sporazum
za spas planeta Zemlje”, kojim
je 195 država prihvatilo uvjete
za smanjenje razine zagrijavanja
atmosfere ispod 2°C u odnosu na
predindustrijsko razdoblje. Osim
općeg povećanja razine svjetskih
mora i nestanak velikog broja biljnih
i životinjskih vrsta, posljednjih
desetak godina zbog globalnih klimatskih
promjena rastu štete od
nekih kategorija neželjenih organizama
u poljoprivrednoj proizvodnji.
Pored kukaca od ostalih štetnih
organizma životinjskog podrijetla
najveće gubitke u hortikulturnom
uzgoju (voćarstvo, vinogradarstvo,
rasadničarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo)
bilježimo od grinja!
Azijska smeđa trulež
Zahvaljujući suradnji Zavoda za poljoprivredne znanosti Sveučilišta
u Bologni i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta na
projektu LIFE 13 ENV/HR/000580, u Republici Hrvatskoj u prošloj
godini na plodovima jabuke otkrivena je nova gljivična bolest
Monilinia polystroma (anamorf) - azijska smeđa trulež.
Pravila reza i tehnike rezidbe
Na trsu vinove loze u vrijeme zimskog mirovanja razlikujemo staro drvo (stablo, krakovi i ogranci),
dvogodišnje drvo (prošlogodišnji reznici i lucnjevi), te jednogodišnje drvo (rozgva ili prut). Jednogodišnje
drvo može biti rodno ili nerodno, ovisno o tome gdje se nalazi. Zbog toga je pri rezu važno
znati osnovno načelo rodnosti drva vinove loze: rodno je jednogodišnje drvo koje se razvilo iz
dvogodišnjeg drva. Rozgva razvijena iz starog drva u pravilu je nerodna.
Kako povećati urod i smanjiti korištenje zaštitnih sredstava?
Veći dio suvremene voćarske proizvodnje može se opisati kao intenzivna
proizvodnja s velikom primjenom kemijskih sredstava (mineralna gnojiva,
pesticidi). Takav oblik uzgoja ostavlja veliki negativan utjecaj na okoliš
koji se najviše očituje u smanjenju bioraznolikosti, degradaciji tala te
pojavom određenih negativnih pojava (trofobioza, rezistentnost) koji poskupljuju
i otežavaju samu proizvodnju.