Voćarstvo

Posljednjih je godina u našoj zemlji znatno pojačano zanimanje za uzgoj kupina, pa je tako zasnovan već priličan broj intezivnih nasada, pogotovo u okolici Zagreba, Gorskom kotaru i Međimurju.

Rasprostranjenost i uzgoj pojedinih vrsta i sorti voćaka na području Hrvatske, određeni su velikim dijelom stupnjem prikladnosti klimatskih prilika u pojedinim regijama i podregijama, odnosno specifičnim reagiranjem vrsta i sorata voćaka prema klimi.

Dunja (Cydonia oblonga) je kod nas nepravedno zanemarena voćna kultura, ali je ipak svima dobro poznata. Iako nije raširena u plantažnom uzgoju, mnogi je imaju kao pojedinačno stablo u svome vrtu. Ova voćna vrsta je podložna napadu više bolesti, od kojih su u našim uvjetima najčešće: monilioza ili palež, pepelnica, pjegavost lišća, trulež plodova, bakterijska palež i hrđa ili dunjin pikac.

Uzročnik krastavosti lišća i plodova jabuka i krušaka (Venturia inaequalis, Venturia pyrina) najčešća je gljivična bolest, koja se u različitom intenzitetu javlja svake godine u nasadima jabuke i kruške. U područjima s tradicionalnom proizvodnjom jabuke i kruške, gdje je prezimljujući potencijal bolesti vrlo jak, a u plantažnim su nasadima dominantne osjetljive sorte, intenzitet pojave bolesti određuje količina i raspored oborina.

Limun se može uzgajati u slobodnom ili zatvorenom prostoru, ovisno o klimatskim uvjetima. U oba uzgoja on je svojim lišćem, cvijetom i plodom lijep i drag ukras. Međutim, postoje sorte limuna koje se posebno istiću svojim uresom.

Kineska šljiva (Prunus salicifolia) i marelica (Prunus armeniaca) poznate su voćke ukusnih i kvalitetnih plodova. Manje je poznato da su u SAD-u križanjem ovih dviju vrsta dobiveni međuvrsni križanci egzotična izgleda i posebna okusa.

Posljednjih desetljeća početkom kolovoza učestalo je prijevremeno otpadanje gotovo već zrelih plodova šljive sorte Bistrice. Stoga se vlasnici takvih stabala opravdano pitaju što je uzrok toj pojavi, i kako je spriječiti?! Nažalost, popularna definicija da su virusi "nevolja obavijena proteinom", ne daje puno razloga optimizmu boljoj budućnosti popularnoj sorti šljive.

Skupljeni plodovi pitomog kestena stratificiraju se u listopadu i početkom studenoga, i tako pripremljeni čekaju do proljetne sadnje.

Svima je poznato da se većina bolesti na voćkama najčešće suzbija potkraj zimskog mirovanja i zatim tijekom cijele vegetacije, međutim, za neke bolesti to nije dovoljno, pa se mora provesti još jedno ili dva tretiranja potkraj vegetacije i tijekom jeseni.

Od jesenskih sorti krušaka koje se odlikuju dobrim biološkim i gospodarskim svojstvima, ističu se Boskova tikvica (Beurré Bosc) i Konferans (Conference). Plodovi ovih sorti dobre su kakvoće, mogu se dugo čuvati u skladištima i hladnjačama s normalnom i kontroliranom atmosferom, pa poslije na tržištu postižu dobru prodajnu cijenu i dobar gospodarski učinak. Obje sorte proširene su u nas, ali imaju specifične zahtjeve prema klimi i tlu, pa za svaku treba odabrati odgovarajući proizvodni prostor. Kako se ponekad pri uzgoju ovih sorti griješi pri izboru proizvodnog prostora u odnosu na ekologijske uvjete, to smo odlučili našim čitateljima skrenuti pažnju i upoznati ih s njihovim biološkim i gospodarskim karakteristikama.

Svježi, suhi i prerađeni plodovi smokve traženi su proizvodi na domaćem i inozemnom traištu samo ako su visoke kakvoće. Sušenje plodova, iako naizgled jednostavno, ima svoja pravila koje treba pravodobno i savjesno poštivati.

Plodovi borovnice vrlo su kvalitetno voće za potrošnju u svježem stanju i u obliku različitih prerađevina. Osobito su cijenjeni džemovi, sokovi i slatko od borovnice. Često se plodovi i smrzavaju, tako da je potrošnja moguća tijekom cijele godine.

Ove godine svjedoci smo razdoblja oblačnog i kišovitog vremena početkom lipnja, poslije kojeg je naglo došlo sunčano i vruće vrijeme. U takvim uvjetima pojačana je opasnost od ožeglina na plodovima i drugih problema povezanih s pregrijavanjem biljaka.

Razlikujemo crveni, crni i bijeli ribiz. Uzgoj crvenog i crnog ribiza od velikog je značenja, a bijeli se ribiz rijetko uzgaja.

U našim područjima gdje se nije proširila i udomaćila bakterijska palež jezgričavog voća Erwinia amylovora), krastavost lišća i plodova jabuka (Venturia inaequalis) i krušaka (Venturia pirina) predstavlja gospodarski najznačajniji patološki poremećaj, bilo da je riječ o plantažnim (komercijalnim), odnosno manjim (rastresitim) ili hobby voćnjacima. Gotovo cjelokupni godišnji program zaštite komercijalnih nasada podređen je suzbijanju ove gljivične bolesti.

Pod uzgojnim oblicima podrazumijevamo različite oblike krošnje. Pravilan izbor uzgojnog oblika za pojedine vrste i sorte voćaka od velikoga je gospodarskog značenja. S obzirom na vrstu, sortu i podlogu, treba odabrati najprikladniji uzgojni oblik krošnje. Pritom ispunjavamo određene zahtjeve, koje postavljamo prema uzgojnom obliku: