Voćarstvo

Karantenska bakterijska palež (Erwinia amylovora) jezgričavog voća i ukrasnoga grmlja na području naše države lokalno je prisutna od 1995. Najopasnija je bolest jabučastog voća (jabuke, kruške, dunje, mušmule, oskoruše) i brojnoga ukrasnoga grmlja (japanska dunja, dunjarica, glog, japanska mušmula, merala, glogovica, fotinija).

Sorte maline dijele se u dvije skupine - jednorodne, koje rode jedanput godišnje, i dvorodne koje rode dvaput godišnje. Doduše, postoje i amaterske sorte koje rode tijekom čitave godine, ali je njihovo značenje malo pa se uzgajaju samo u kućnim vrtovima. Takva je na primjer sorta Romi. Plodovi jednorodnih dozrijevaju od početka lipnja do početka srpnja, a dvorodnih još jednom, i to od kraja kolovoza do kraja rujna, a u pojedinim godinama i do kraja listopada, ako su klimatske prilike povoljne. Dvorodne ili kako se još zovu rifiorente daju veći ukupni urod godišnje.

Orah se zbog ukusnih i hranjivih plodova te kvalitetnog drveta uzgaja u gotovo svim dijelovima svijeta, osim tropskih i suptropskih područja. Već je u starom vijeku dobio naziv kraljevskog drveta, budući da se iskorištavaju svi njegovi dijelovi: cvjetovi, listovi, kora, zeleni i zreli plodovi, drvo, pa čak i drvenaste pregrade unutar sjemenke.

Po završetku cvatnje, odnosno oplodnje počinje rast ploda. U rastu ploda voćaka razlikujemo tri različite faze.

Posljednjih je godina u našoj zemlji znatno pojačano zanimanje za uzgoj kupina, pa je tako zasnovan već priličan broj intezivnih nasada, pogotovo u okolici Zagreba, Gorskom kotaru i Međimurju.

Rasprostranjenost i uzgoj pojedinih vrsta i sorti voćaka na području Hrvatske, određeni su velikim dijelom stupnjem prikladnosti klimatskih prilika u pojedinim regijama i podregijama, odnosno specifičnim reagiranjem vrsta i sorata voćaka prema klimi.

Dunja (Cydonia oblonga) je kod nas nepravedno zanemarena voćna kultura, ali je ipak svima dobro poznata. Iako nije raširena u plantažnom uzgoju, mnogi je imaju kao pojedinačno stablo u svome vrtu. Ova voćna vrsta je podložna napadu više bolesti, od kojih su u našim uvjetima najčešće: monilioza ili palež, pepelnica, pjegavost lišća, trulež plodova, bakterijska palež i hrđa ili dunjin pikac.

Uzročnik krastavosti lišća i plodova jabuka i krušaka (Venturia inaequalis, Venturia pyrina) najčešća je gljivična bolest, koja se u različitom intenzitetu javlja svake godine u nasadima jabuke i kruške. U područjima s tradicionalnom proizvodnjom jabuke i kruške, gdje je prezimljujući potencijal bolesti vrlo jak, a u plantažnim su nasadima dominantne osjetljive sorte, intenzitet pojave bolesti određuje količina i raspored oborina.

Limun se može uzgajati u slobodnom ili zatvorenom prostoru, ovisno o klimatskim uvjetima. U oba uzgoja on je svojim lišćem, cvijetom i plodom lijep i drag ukras. Međutim, postoje sorte limuna koje se posebno istiću svojim uresom.

Kineska šljiva (Prunus salicifolia) i marelica (Prunus armeniaca) poznate su voćke ukusnih i kvalitetnih plodova. Manje je poznato da su u SAD-u križanjem ovih dviju vrsta dobiveni međuvrsni križanci egzotična izgleda i posebna okusa.

Posljednjih desetljeća početkom kolovoza učestalo je prijevremeno otpadanje gotovo već zrelih plodova šljive sorte Bistrice. Stoga se vlasnici takvih stabala opravdano pitaju što je uzrok toj pojavi, i kako je spriječiti?! Nažalost, popularna definicija da su virusi "nevolja obavijena proteinom", ne daje puno razloga optimizmu boljoj budućnosti popularnoj sorti šljive.

Skupljeni plodovi pitomog kestena stratificiraju se u listopadu i početkom studenoga, i tako pripremljeni čekaju do proljetne sadnje.

Svima je poznato da se većina bolesti na voćkama najčešće suzbija potkraj zimskog mirovanja i zatim tijekom cijele vegetacije, međutim, za neke bolesti to nije dovoljno, pa se mora provesti još jedno ili dva tretiranja potkraj vegetacije i tijekom jeseni.

Od jesenskih sorti krušaka koje se odlikuju dobrim biološkim i gospodarskim svojstvima, ističu se Boskova tikvica (Beurré Bosc) i Konferans (Conference). Plodovi ovih sorti dobre su kakvoće, mogu se dugo čuvati u skladištima i hladnjačama s normalnom i kontroliranom atmosferom, pa poslije na tržištu postižu dobru prodajnu cijenu i dobar gospodarski učinak. Obje sorte proširene su u nas, ali imaju specifične zahtjeve prema klimi i tlu, pa za svaku treba odabrati odgovarajući proizvodni prostor. Kako se ponekad pri uzgoju ovih sorti griješi pri izboru proizvodnog prostora u odnosu na ekologijske uvjete, to smo odlučili našim čitateljima skrenuti pažnju i upoznati ih s njihovim biološkim i gospodarskim karakteristikama.

Svježi, suhi i prerađeni plodovi smokve traženi su proizvodi na domaćem i inozemnom traištu samo ako su visoke kakvoće. Sušenje plodova, iako naizgled jednostavno, ima svoja pravila koje treba pravodobno i savjesno poštivati.

Plodovi borovnice vrlo su kvalitetno voće za potrošnju u svježem stanju i u obliku različitih prerađevina. Osobito su cijenjeni džemovi, sokovi i slatko od borovnice. Često se plodovi i smrzavaju, tako da je potrošnja moguća tijekom cijele godine.