Voćarstvo

U našim područjima gdje se nije proširila i udomaćila bakterijska palež jezgričavog voća Erwinia amylovora), krastavost lišća i plodova jabuka (Venturia inaequalis) i krušaka (Venturia pirina) predstavlja gospodarski najznačajniji patološki poremećaj, bilo da je riječ o plantažnim (komercijalnim), odnosno manjim (rastresitim) ili hobby voćnjacima. Gotovo cjelokupni godišnji program zaštite komercijalnih nasada podređen je suzbijanju ove gljivične bolesti.

Pod uzgojnim oblicima podrazumijevamo različite oblike krošnje. Pravilan izbor uzgojnog oblika za pojedine vrste i sorte voćaka od velikoga je gospodarskog značenja. S obzirom na vrstu, sortu i podlogu, treba odabrati najprikladniji uzgojni oblik krošnje. Pritom ispunjavamo određene zahtjeve, koje postavljamo prema uzgojnom obliku:

Osim bakterijske paleži jabučastih voćaka (ćrwinia amylovora), uzročnik krastavosti lišća i plodova jabuka i krušaka (Venturia inaequalis) je najčešća gljivična bolest koja se u različitom intenzitetu javlja svake godine u nasadima jabuke i kruške.

U tijeku oblikovanja krošnje, kruška počinje formirati cvjetne pupoljke, čak neke sorte druge godine nakon sadnje na stalnom mjestu. Veliko opterećenje rodom u ovom razdoblju se ne preporučuje, jer bi to umanjilo opću vitalnost voćkice i nemogućnost da se oblikuje željeni oblik krošnje.

Lješnjak (Corylus avellana L..) je vrlo razgranat, gust listopadni grm, rjeđe manje stablo, visine do 5 m. Raste u šumama i šikarama pored putova i u međama, lako se razmnožava. Muški cvjetovi su u resama obično 2-4 u grupama, otvore se rano u proljeće i praše obilno polenom, što pčele rado koriste. Ženski su po 2 u cvastima, slični pupoljcima iz kojih vire tamnocrveni žigovi. Plod - lješnjak koristi se u ljudskoj prehrani.

Na kontinentu su početak ove godine obilježile niske temperature zraka, uz dovoljno snijega. Nepovoljno razdoblje godine štetočinje bilja provode u latentnom ili “zimskom” obliku, a zdravstvenim pregledima tijekom mirovanja vegetacije trajnih nasada možemo predvidjeti pojavu nekih neželjenih štetočinja ove godine. Zimsku rezidbu jabuka treba istovremeno iskoristiti za procjenu brojnosti nametnika koji prezimljuju na organima voćke: štitastih uši, krvave uši, moljca okruglih mina, lisnih uši i crvenog pauka. Posebnu pozornost valja posvetiti nametnicima čiji je jači napadaj zabilježen protekle godine.

Posljednjih 15 godina učinjeni su veliki pomaci u selekciji i istraživanju prikladnosti podloga za trešnju.

Kaki, ili japanska jabuka,puno se uzgaja u Kini,Koreji,Indiji,Japanu i ostalim azijskim zemljama,zatim u crvenomorskom području i zemljama oko Sredozemnog mora.U Hrvatskoj se u manjoj mjeri uzgaja uzduž jadranske obale,a nešto i u unutrašnjosti dokle riječnim dolinama prodire utjecaj sredozemne klime.

Orašasti plodovi pokriveni su čvrstom ljuskom i mnogi predstavljaju sjemenke drveća... Možemo ih koristiti na razne načine. U cijelosti, kao pahuljice, mljevene ili u obliku maslaca. Vegetarijanci ih često jedu popržene.

Banana nam je svima poznata kao vrlo ukusna i zdrava hrana za sve uzraste, od djece do starijih, za zdrave i bolesne.

Pravilna sadnja voćaka od velikog je praktičnog značenja za uspješan rast, razvitak i rodnost voćaka. Za dobar uspjeh u radu potrebno je odabrati: dobre sadnice, odgovarajuće doba sadnje, utvrditi raspored sadnje, izraditi plan sadnje i pravilno obaviti sadnju.

Poznato je da se većina bolesti na voćkama najčešće suzbija potkraj zimskog mirovanja i zatim tijekom cijele vegetacije. Međutim, za neke bolesti to nije dovoljno, pa se moraju provesti još jedno ili dva tretiranja potkraj vegetacije i tijekom jeseni. Najčešće je to u periodu opadanja lišća, pa je ovo razdoblje vrlo bitno u zaštiti voćaka, te se mjere suzbijanja ne smiju propustiti.

Naziv agrumi dolazi od latinske riječi “acrum”, što znači ljuto ili gorko, pa se riječ agrumi koristi kao skupni naziv za sve vrste suptropskog voća iž roda Citrus. Često se ova skupina voća zbog latinskog naziva roda zove još i citrusima. Od poznatih vrsta voća tu spadaju: slatka naranča, gorka naranča, mandarina, limun, četrun, grejpfrut, limeta, čadek itd.

Zreli plodovi dunje na ormaru uvijek su pridonosili posebnom ugođaju kasne jeseni, širili oko sebe ugodan miris, koristili se za pripremu pekmeza i kompota, ali i ljekovitih pripravaka.

Suvremena proizvodnja voća stalno se suočava s novim izazovima koje pred nju postavlja tržište. Povećanje ekološke svijesti potrošaća traži od proizvođača voće koje će sadržavati što manje ostataka pesticida i biti dobre kakvoće. Selekcija otpornih sorata najuspješniji je način kojim postižemo navedeni cilj.

Berba i čuvanje završni su postupci proizvodnje i dorade voća, o kojima znatno ovisi ishod ekonomičnosti poslovanja u voćarstvu. Stoga ovim postupcima treba obratiti veliku pažnju, odnosno pristupiti stručno, kako bi se očuvala kakvoća, produljilo čuvanje bez većih gubitaka, fizioloških bolesti plodova i osigurala dobra gospodarska uspješnost.