Zaštita bilja

Poput jezgričavih i koštičavih voćaka i na jagodastim voćkama trebali smo u fazi zimskog mirovanja provesti zimsko prskanje u cilju smanjenja zaraza s bolestima i štetnicima tijekom vegetacije.

Zimsko prskanje se provodi na višegodišnjim kulturama kao što su voćke, vinova loza, maslina, ukrasno grmoliko bilje i dr., zbog brojnih bolesti i štetnika koji prezimljuju na kori ili pod korom ovih kultura. Provodi se u fazi mirovanja pupova, odnosno
u fenofazi A zimskog ili spavajućeg pupa, sve do početka bubrenja pupova. Tu postoje i izvjesna odstupanja ovisno o kulturi i bolesti koja se suzbija.

U razdoblju između 2004. i 2008. godine kroz sutav državnih poticaja podignuto je 126,28 ha novih nasada kupina.

Mnogi voćari se žale i čude na propadanje plodova zadnjeg desetljeća u priručnim skladištima na kojima se na površini ploda nakon berbe pojavljuju pjege, a poremećaj se naknadno širi u unutrašnjost mesa, pa se isti nakon 2 - 3 mjeseca čuvanja u podrumskom skladištu moraju baciti. Ova negativna pjegavost posljedica je pomanjkanja kalcija, u struci opisana kao gorka pjegavost plodova jabuke.

Božićna zvijezda uzgaja se u zaštićenu prostoru, a pritom ju može napasti nekoliko gljivičnih i bakterijskih bolesti. Zaraze se mogu javiti i kasnije kad je biljka već kod kupca.

Na gotovo svim sobnim ukrasnim vrstama javlja se velik broj bolesti, čija se pojava zapaža u obliku različitih simptoma na biljnim organima. Najčešće se javljaju na listovima, ali isto tako i na korijenu, stabljici i cvjetovima. Uzročnici su različiti patogeni mikroorganizmi, a simptomi bolesti koje izazivaju često se zbog velike sličnosti mogu zamijeniti sa simptomima nekih drugih problema na biljkama, kao što su nedostatak hranjiva, stres, razne fitotoksičnosti i dr.

Premda se poriluk zbog velike prilagodljivosti može proizvoditi tako da na tržište dolazi u svježem stanju tijekom cijele godine, kod nas još prevladava sezonski način njegove proizvodnje i potrošnje pa se najviše trži od kasne jeseni do ranog proljeća kao "zimsko" povrće.

Tijekom listopada završava godišnji ciklus proizvodnje krizantema namijenjenih prodaji uoči blagdana Svih svetih, ali prema iskustvima iz prijašnjih sezona čak i početkom druge polovice ovog mjeseca moguća je pojava nekih neželjenih ili štetnih organizama koji mogu umanjiti prodajnu vrijednost ili čak značajno oštetiti krizanteme.

Počet ćemo upitom našeg čitatelja V. Z. iz Tkona, koji nam je poslao uzorak biljaka rajčice. Sadržavao je nekoliko bazalnih dijelova s korijenom, koji su nakon poštanskog transporta i preuzimanja bili istrunuli. U popratnom pismu piše da su mu se od tridesetak posađenih busova rajčice, citiramo tekst pisma - “neke biljke stradale, to jest uvenule, pa ih je morao odstraniti”. Na njihovo je mjesto posadio nove sadnice, koje su također propale.

Više proizvođača je dojavilo neobično ranu pojavu bijele hrđe, a moguće ljetne vrućine tijekom kolovoza pogodovat će i mogućoj pojavi uzročnika pjegavosti (paleži) lišća krizantema. Stoga proizvođači krizantema za rez na otvorenim gredicama ove sezone moraju biti oprezni i na vrijeme suzbijati bijelu hrđu i lisnu pjegavost dovoljno učinkovitim pripravcima!

Smokva je kod nas neopravdano zanemarena voćna vrsta, koja bi se svakako trebala više uzgajati. Obično se smatra da je “otporna” na bolesti, što nije baš ispravno, jer se u pojedinim godinama i na njoj razvijaju različite bolesti, većeg ili manjeg intenziteta. Radi lakšeg pregleda većeg broja bolesti smokve koje se mogu javiti u našim agroekološkim uvjetima, podijelit ćemo ih na bolesti na plodovima smokve i bolesti na lišću i drvenastim dijelovima smokve. Treba spomenuti da kod nas nema niti jednog fungicida registriranog za suzbijanje bolesti na smokvama, pa navodimo one koji se koriste u drugim zemljama.

Većina gljivičnih infekcija završava katastrofalno za urode grođža. Jedino gljivica Botrytis cinerea u određenim okolnostima postaje vrlo poželjna kao plemenita plijesan grođža.

U posljednjem stoljeću proizvodnja rajčice u svijetu stalno raste, a najpovoljnije klimatske uvjete uz najveće površine i prinose imaju mediteranske zemlje (Italija, Španjolska, Grčka, Francuska).

Velik broj lisnih uši napada krumpir. Štete koje izazivaju su izravne, sisanjem biljnih sokova na listovima u polju i na gomoljima u skladištu, te neizravne prenošenjem virusa krumpira. Izravne štete osim u iznimnim slučajevima nisu od većeg značaja.

Štitasti moljac ili bijela mušica (Trialeurodus vaporariorum) gospodarski je značajan štetnik na povrću i cvijeću u zatvorenom ili zaštićenom uzgoju, svake se godine pojavljuje u jačem intenzitetu.

Raširenost pojedinih voćnih vrsta i sorata na području Hrvatske u velikoj mjeri određuju klimatski uvjeti. Pri tome najveći značaj imaju temperature zraka (apsolutne minimalne, apsolutne maksimalne, srednje godišnje, srednje u razdoblju vegetacije i sl.), te količina i raspored oborina. Odstupanja od meteoroloških prosjeka su zadnjih desetljeća učestala, pa su brojni upiti voćara o mogučim uzrocima prijevremenog sušenja voćaka, a naročito marelica.