Zaštita bilja

Više proizvođača je dojavilo neobično ranu pojavu bijele hrđe, a moguće ljetne vrućine tijekom kolovoza pogodovat će i mogućoj pojavi uzročnika pjegavosti (paleži) lišća krizantema. Stoga proizvođači krizantema za rez na otvorenim gredicama ove sezone moraju biti oprezni i na vrijeme suzbijati bijelu hrđu i lisnu pjegavost dovoljno učinkovitim pripravcima!

Smokva je kod nas neopravdano zanemarena voćna vrsta, koja bi se svakako trebala više uzgajati. Obično se smatra da je “otporna” na bolesti, što nije baš ispravno, jer se u pojedinim godinama i na njoj razvijaju različite bolesti, većeg ili manjeg intenziteta. Radi lakšeg pregleda većeg broja bolesti smokve koje se mogu javiti u našim agroekološkim uvjetima, podijelit ćemo ih na bolesti na plodovima smokve i bolesti na lišću i drvenastim dijelovima smokve. Treba spomenuti da kod nas nema niti jednog fungicida registriranog za suzbijanje bolesti na smokvama, pa navodimo one koji se koriste u drugim zemljama.

Većina gljivičnih infekcija završava katastrofalno za urode grođža. Jedino gljivica Botrytis cinerea u određenim okolnostima postaje vrlo poželjna kao plemenita plijesan grođža.

U posljednjem stoljeću proizvodnja rajčice u svijetu stalno raste, a najpovoljnije klimatske uvjete uz najveće površine i prinose imaju mediteranske zemlje (Italija, Španjolska, Grčka, Francuska).

Velik broj lisnih uši napada krumpir. Štete koje izazivaju su izravne, sisanjem biljnih sokova na listovima u polju i na gomoljima u skladištu, te neizravne prenošenjem virusa krumpira. Izravne štete osim u iznimnim slučajevima nisu od većeg značaja.

Štitasti moljac ili bijela mušica (Trialeurodus vaporariorum) gospodarski je značajan štetnik na povrću i cvijeću u zatvorenom ili zaštićenom uzgoju, svake se godine pojavljuje u jačem intenzitetu.

Raširenost pojedinih voćnih vrsta i sorata na području Hrvatske u velikoj mjeri određuju klimatski uvjeti. Pri tome najveći značaj imaju temperature zraka (apsolutne minimalne, apsolutne maksimalne, srednje godišnje, srednje u razdoblju vegetacije i sl.), te količina i raspored oborina. Odstupanja od meteoroloških prosjeka su zadnjih desetljeća učestala, pa su brojni upiti voćara o mogučim uzrocima prijevremenog sušenja voćaka, a naročito marelica.

Krumpir je u Hrvatskoj najznačajnija povrtna kultura. Prema statističkom ljetopisu, u 2007. godini više od 17 000 ha bilo je zasađeno krumpirom, s prosječnim urodom od 17,3 t/ha. Uz bolesti i štetnike, korovi krumpiru značajno smanjuju prinos pa je potrebno njihovo pravodobno suzbijanje.

Jagoda je kao voćna kultura vrlo podložna napadu velikog broja bolesti i štetnika, pa stoga najveći problemi proizvođačima predstavlja upravo pojava raznih bolesti i štetnika koji ponekad mogu teže ugroziti proizvodnju i uzrokovati propadanje nasada.

Pripreme ulaska Hrvatske u EU traži brojne prilagodbe naših zakona, a među njima to je i Zakon o sredstvima za zaštitu bilja. Prema starom Zakonu o zaštiti bilja iz 1995. rješavani su svi zahtjevi za registraciju SZB, na osnovi provedenih istraživanja biološke učinkovitosti i fizikalno kemijske analize, na sjednici Komisije za zaštitu bilja, a zadnja od njih održana je 2008.

Fungicidi protiv peronospore vinove loze
(francuske preporuke za 2009.g.)

Prošle smo godine ponovno zabilježili natprosječno toplo razdoblje rujan - listopad - studeni s neuobičajenom “zakašnjelom” pojavom nekih štetnika, pa smatramo da je prezimljujući potencijal biljnih bolesti i štetnika u vinogradarstvu ponovno značajan. Stoga već u prvim mjerama usmjerene kemijske zaštite pozornost vinogradara mora biti usmjerena na neželjene životinjske organizme: štitaste uši, lozine grinje (akarinoza i erinoza), vinogradarske pipe i štetne gusjenice (grba korak, lozin pupar i sovice).

Premda je na koštičavim voćnim vrstama opisano više od 90 različitih uzročnika biljnih bolesti i približno 300 vrsta štetnih organizama životinjskog podrijetla, mjere usmjerene kemijske zaštite u pravilu su jednostavnije nego pri njihovoj kontroli u suvremenim nasadima jabuka i krušaka.

Među povrtnim vrstama čiju proizvodnju početkom sezone započinju tržni proizvođači, u značajnijoj su mjeri rane kupusnjače i uzgoj ranijih sorata (hibrida) luka sadnjom lučica.

Strne žitarice usjevi su gustog sklopa, zbog čega se pristup suzbijanju korova razlikuje od pristupa suzbijanju korova u okopavinskim (širokorednim) kulturama.

Svima koji na svojim okućnicama i u vrtovima imaju voćke, sada je krajnji rok za sprječavanje zaraza gljivičnim bolestima i štetnicima. Opisat ćemo neke bolesti koštičavih voćaka čija zaštita počinje već ujesen prilikom otpadanja lišća, koje mnogi zanemaruju. U tom slučaju zimsko prskanjene smije biti zanemareno.