Rubrike

Posljednjih godina vrlo je atraktivan uzgoj sadnica trešanja niskog rasta, koje dosegnu 2,5 - 3 metra visine, ovisno o uzgoju, rastu i terenu. Voćke se sade na međusobnoj udaljenosti 2,5 - 3 metra, što omogućuje veći broj stabala na manjem prostoru. Tajna je u podlogama za trešnju, a u većini slučajeva radi se o Giseli 5 i Giseli 6, koje osim niskog rasta omogućavaju rađanje trešanja već druge godine nakon sadnje.

Nakon destilacije često se primjećuje niz nedostataka rakija i to vizualno glede boje i bistrine kao i glede okusa, mirisa i aroma (kad nije dovoljno izražen sortni karakter voćne vrste od koje je destilat dobiven). Valja naglasiti da se svi nedostaci rakija ne mogu uvijek i uspješno ukloniti, jer se postupcima uklanjanja nedostataka znatno narušava sortni karakter tj. aroma rakije, pa se više ne može prepoznati od koje voćne vrste potječe. Takva rakija mora se miješati s drugom ispravnom rakijom, a isto tako treba znati da se neki od nedostataka mogu samo djelomice ukloniti.

Već nekoliko godina uzastopce mnogi poljoprivrednici žale se na štete koje puževi uzrokuju u povrtnjacima, vrtovima, staklenicima i voćnjacima. Ističu kako su tretirali protiv puževa, ali da sredstva ne vrijede ili su oni otporni.

U višegodišnjim prosjecima sredinom kolovoza u većini kontinentalnih vinogorja započinje stadij mekšanja boba ili promjena boje kožice (“šara”), odnosno početak dozrijevanja grožđa. Zbog blage zime 2006./2007. ove je godine vegetacija vinove loze započela već početkom drugog desetodnevlja travnja, što je gotovo dva tjedna prije nego proteklih sezona.

Tehnologija prerade bundevina ulja sastoji se iz nekoliko faza:
- pranje sjemenki
- sušenje sjemenki
- odvajanje primjesa
- odvajanje ljuske kod običnih sjemenki
- usitnjavanje (mljevenje) sjemenki
- kondicioniranje (dodavanje vode)
- prženje
- prešanje.

Obična grahorica najpoznatija je i najraširenija od svih vrsta grahorica. Najproširenija je u umjerenom klimatskom pojasu. Njezina puna vrijednost uočena je kad je počela proizvodnja krmnog bilja na oranicama. Može dati visokokvalitetnu krmu koja se koristi u zelenu stanju, kao sijeno ili silaža. Osobito je vrijedna jer se može koristiti i za zelenu gnojidbu, daje prilično veliku nadzemnu masu.

Jedan od problema koji prati proizvodnju svinja svakako je i poremećaj u procesu razmnožvanja za ljetnih mjeseci. Na nekim je farmama vrlo izražen i izaziva velike teškoće u proizvodnji prasadi tijekom toga dijela godine. Proizvođači zapažju da plodnost u to vrijeme opada 5 - 10 posto, ali nisu rijetki primjeri da se plodnost smanjuje i 20 posto, što dovodi do znatnih gospodarskih šteta.

Krizanteme u nekim zemljama predstavljaju simbol rođenja i dugog života, a u nas se tradicionalno uzgajaju radi ukrašavanja grobova uz blagdan Svih svetih. Njihova se proizvodnja danas bitno razlikuje od one prije nekoliko desetaka godina. Podižu se suvremeni plastenici s krovnom ventilacijom, nude se različita tehnička pomagala za reguliranje svjetlosti, temperature i vlažnosti zraka, ugrađuju se sustavi za navodnjavanje uz mogućnost prihranjivanja, a napose se pojavljuju promjene u asortimanu tipa i kultivara krizantema.

Bobičasti plodovi brusnice, latinskog naziva Vaccinum macrocarpon, neizostavni su na tržnicama tijekom ljetnog i rano jesenjeg razdoblja.

Potkraj lipnja i početkom srpnja u većini hrvatskih kontinentalnih vinogorja bila je nužna provedba kvalitetne zaštite protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara viticola), pepelnice (Uncinula necator), druge generacije gusjenica pepeljastoga grožđanog moljca (Lobesia botrana), kisele truleži (Acetobacter spp. i dr.) i sive plijesni grožđa (Botrytis cinerea)! Od 15. srpnja bilježimo najviše dnevne temperature zraka više od 32 °C, a krajem drugoga desetodnevlja srpnja takve vrijednosti su na večini lokaliteta dostizale čak do 39 °C ili 40 °C.

Mnogi, osobito oni u gradovima, ne žive u izravnom dodiru s prirodom. Uz vrlo malo truda, i u stanu se može stvoriti mali park koji će, osim što služi kao ukras, biti i funkcionalna cjelina. Ovdje se prije svega misli na pregradne stijene od biljaka.

Nema nikakve razlike u proizvodnji uljane repice za ulje ili za preradu u biodizel. Prilikom proizvodnje uljane repice nužno je ostvariti uvjete za poticaj (najmanje tri ha zasijati uljanom repicom) i ugovoriti siguran otkup sjemena.

Kruška je kod nas uz jabuku jedna od najznačajnijih voćnih kultura, a za sada se najviše uzgaja na slavonskom području, posebno u Brodsko-posavskoj županiji. Vodeće sorte su Viljamovka, Abe fetel ili fetelova, Boskova tikvica, Konferans, Pakamova, Gelertova, Passe Crassane (Krasanka), Pastorčica, Sv. Marija i dr. Kultura je vrlo podložna napadu velikog broja bolesti.

Na tezgama tržnica i trgovina već se nalazi obilje svakovrsnog povrća iz ovogodišnjeg uzgoja. Dolazi nam u prodaju manje ili više svježe, ovisno o vrsti. Danas se mnoge vrste povrća trpaju u hladnjače i čuvaju kako bi se postignula što viša cijena, ili kako bi bile stavljene u prodaju u pogodan čas (za trgovinu), kad nečega drugoga nema. Ipak je svježe povrće, ubrano zrelo i stavljeno u promet što kraće nakon berbe, najboljeg okusa i ima i najveću hranidbenu vrijednost.

Kineskim oplemenjivačima voćaka uspjelo je dobiti kiviku sa žutom bojom mesa od vrste Actinidia chinensis. Osim što ima žuto meso, odlikuje se krupnim plodom izvrsne kakvoće, a ujedno dozrijeva 20 - 25 dana prije glavne sorte Hayward. Plodovi teže oko 110 grama, valjkasta su oblika s kožicom dosta čvrstom pa dobro podnose prevoženje, a ujedno su otporni prema vjetru i napadu mediteranske muhe (Ceratitis capitata).

Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva. Mnogi se pitaju: šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki način suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara, čim ih primijete na svojim voćkama, bojeći se da će im lišajevi možda nauditi. Odgovor je da se ne trebaju bojati, jer lišajevi nisu opasni.