Ljekovitost voća
Voće je zbog specifičnog sastava i kombinacije tvari eliksir kvalitetnijeg života. Sadrži mnoge vitamine, bogato je vlaknima i ostalim hranjivim sastojcima, a siromašno solima. U njemu nalazimo i mnoge tvari koje djeluju antioksidacijski.
Mastitične bolesti i utjecaji okoliša
Mastitis, najčešća bolest u mliječnih krava, može biti bakterijski ili nebakterijski. Najčešćim uzrokom mastitisa koji nije bakterijske prirode smatra se mehaničko nadraživanje vimena neprikladnim načinom ručne mužnje ili loše namještenom strojnom mužnjom, ali su mogući i drugi uzroci: loša hranidba, uznemirivanje životinje (stresovi), pretjerano iscrpljivanje, oslabljen organizam nakon bolesti i drugi.
Povrtnjak u srpnju
Već smo upozoravali na sušu, vrlo štetnu za biljnu proizvodnju (povrća, ratarskih kultura, ali i voća). No, do sada se suša ni u jednom našem području nije pokazala katastrofalnom. Činjenica je da je izostala zima s obiljem snijega, koji pri topljenju tlo vrlo dobro opskrbljuje vodom u predsjetveno doba. Međutim, ovisno o području bilo je oborina tijekom proljeća. Negdje je palo previše, a negdje i premalo kiše.
Luk – začin, lijek i insekticid
Sok od luka protiv žgaravice, uboda stršljena i kurjih očiju. Otopina luka protiv peronospore, antraknoze i bakterioze.
Štete od voćne pipe
Među štetnicima plodova mnogih voćnih vrsta voćna pipa zauzima značajno mjesto. Pipa neposredno ili posredno svake godine uništi veliki broj plodova. Pojedinih godina zbog napada tog štetnika štete mogu biti katastrofalne, jer urod može biti gotovo potpuno uništen.
Ljeto u vrtu
U ovoj iznimno toploj godini imamo dojam da je ljeto započelo mnogo prije svoga kalendarskog početka. Ali eto, i kalendarsko ljeto je stiglo, i s njime puni užitak toplih dana u vrtu.
Erwinia – najopasnija bolest jabučastog voća
Karantenska bakterijska palež (Erwinia amylovora) jezgričavog voća i ukrasnoga grmlja na području naše države lokalno je prisutna od 1995. Najopasnija je bolest jabučastog voća (jabuke, kruške, dunje, mušmule, oskoruše) i brojnoga ukrasnoga grmlja (japanska dunja, dunjarica, glog, japanska mušmula, merala, glogovica, fotinija).
HIMBO TOP – nova dvorodna malina
Sorte maline dijele se u dvije skupine - jednorodne, koje rode jedanput godišnje, i dvorodne koje rode dvaput godišnje. Doduše, postoje i amaterske sorte koje rode tijekom čitave godine, ali je njihovo značenje malo pa se uzgajaju samo u kućnim vrtovima. Takva je na primjer sorta Romi. Plodovi jednorodnih dozrijevaju od početka lipnja do početka srpnja, a dvorodnih još jednom, i to od kraja kolovoza do kraja rujna, a u pojedinim godinama i do kraja listopada, ako su klimatske prilike povoljne. Dvorodne ili kako se još zovu rifiorente daju veći ukupni urod godišnje.
Orah – ljekovit od glave do pete
Orah se zbog ukusnih i hranjivih plodova te kvalitetnog drveta uzgaja u gotovo svim dijelovima svijeta, osim tropskih i suptropskih područja. Već je u starom vijeku dobio naziv kraljevskog drveta, budući da se iskorištavaju svi njegovi dijelovi: cvjetovi, listovi, kora, zeleni i zreli plodovi, drvo, pa čak i drvenaste pregrade unutar sjemenke.
Pregled, priprema i namještanje kombajna za žetvu
Svaki kombajn, bez obzira tko ga je proizveo i koliko je star, može odlično raditi ako je tehnički ispravan i tehnološki dobro namješten. Za ispravan rad važan je i njegov fizički dio, ali i znanje o posluživanju, rukovanju i namještanju sadržano u pogonskoj uputi i u elektronskim informacijama i satelitskoj navigaciji kod suvremenih kombajna.
Prihvat jednodnevnih guščića
Guščići su nakon leženja teški 100 - 110 g i znatno otporniji od pilića. No, bez obzira na tu činjenicu, trebamo im u početku osigurati odgovarajuće smještajne uvjete.
Uzgoj ukrasne peradi
Nasuprot peradi koja se uzgaja u korisne i gospodarske svrhe, a to su domaće koko_i, patke, guske, purani, biserke i japanske prepelice koje drže i uzgajaju zbog mesa, jaja i perja, postoje i vrste koje drže uglavnom zbog ukrasa.
Uzgoj paprike uz mnogo topline i svjetla
Paprika je porijeklom iz tropskih krajeva Amerike. Nakon otkrića Amerike vrlo brzo se proširila po Europi, a kod nas je jedna od najčešće uzgajanih povrtnih kultura. U prehrani zauzima značajno mjesto, jer se svježa koristi u ljeto i jesen, a prerađena kroz cijelu godinu.
Bamija voli toplinu
Ova biljka uzgaja se zbog plodova koji se koriste u tehnološkoj zriobi, kada su mekani i nezreli, jer kad otvrdnu nemaju prehrambenu vrijednost. Najkvalitetniji su kod veličine 3 - 5 cm, bogati su vitaminima i sadržavaju malo kalorija. Imaju blagu aromu i lako su probavljivi. Sadržavaju dosta sluzavih tvari pa služe kao dodatak za zgušnjavanje raznim jelima.
Sjetva dvogodišnjeg cvijeća i trajnica
Potkraj proljeća i početkom ljeta vrijeme je za sjetvu dvogodišnjeg cvijeća i nekih trajnica. Sjetva jednogodišnjeg bilja je za nama, već se pojavljuju i njegovi prvi cvjetovi. Dvogodišnje cvijeće koje je krasilo vrtove i prozorske sandučiće od ranog proljeća uglavnom je ocvalo, pa režemo ocvale cvjetove i uklanjamo svenule biljke s gredica
Lavanda, modro čudo juga i sjevera
Udomaćena na Sredozemlju, ali i na sjeveru Hrvatske, služi za dobivanje eteričnih ulja, ali i kao lončanica koja je sve traženija na kontinentu. Ulja djeluju baktericidno i protugljivično, mogu biti i analgetici, a napredni vlasnici biovrtova sade ju jer se pokazala izvrsnim sredstvom protiv nekih štetnika na povrću.























