Rubrike

Zalijevanje, prihranjivanje, zasjenjivanje

Travnjaci su u našim agroekološkim uvjetima bogati vrstama koje pripadaju raznim botaničkim porodicama. Vrste iz porodice trava su najbrojnije, a u težinskom udjelu zauzimaju najveći udio. Porodica mahunarki je zastupljena s manjim brojem vrsta, koje u masi tratine čine znatno manji udio u odnosu na trave. U nekim tratinama su zastupljene u znatnoj mjeri biljke slične travama, koje nazivamo travolikim.

Kako u redakciju stižu brojni upiti vezani za uzgoj puževa, na to odgovara naš suradnik Darko Kantoci, dipl. ing.

Uzgoj ogrozda u kućnim vrtovima manje je proširen od uzgoja jagoda, ribiza i malina. Uzrok je nedovoljno poznavanje ove vrijedne jagodaste voćne vrste. Prema klimatskim prilikama i svojstvima tla, ogrozd je manje izbirljiv. Podnosi manje povoljne klimatske prilike nego malina, ribiz i jagoda. Pozebe tek kod -35° C u razdoblju zimskog mirovanja. No, osjetljiv je prema ljetnoj žezi ako ga uzgajamo na otvorenim sunčanim južnim položajima, gdje zbog velike vrućine i niske relativne vlage zraka može nastupiti palež lišća, odnosno toplotni udar ili toplotni stres.

Često uspješno oponašamo prirodu i prirodne procese. Ako u biljnoj proizvodnji poštujemo prirodu i njezine zahtjeve, možemo se nadati dobrom uspjehu u uzgoju bilja. Jedan je od takvih procesa i pokrivanje tla, koje se u prirodi događa tijekom cijele godine. Način prekrivanja i korist od toga ovisi o godišnjem dobu.

Koliko god se na prvi pogled čini da je travnjak lako održavati, ipak korovi mogu izazivati probleme. Pojava korova u travnjaku znak je grješaka pri uspostavljanju i održavanju travnjaka. Osnovna preventivna mjera u zaštiti protiv korova održavanje je travnjaka zdravim i gustim, odnosno provedba svih kulturalnih mjera koje će pospješiti razvoj travnjačkih vrsta.

Sinoptičari su početkom ovogodišnjeg lipnja često za klimatske uvjete navodili kako nešto slično nije zabilježeno posljednjih pedesetak godina, a kako upravo meteorološki uvjeti najviše utječu na pojavu i razvoj bolesti vinove loze s pravom možemo najaviti i očekivati negativne patološke promjene kakve ne vidimo u prosječnim sezonama.

Odavno se o protutučnoj zaštiti nije pričalo kao zadnjih godina. Nažalost, sve su to bili razgovori s povodom. Meteorološka statistika pokazuje da tuča pada sve češće i sve više, a globalne klimatske promjene idu u prilog prognozama da će se ovaj trend nastaviti još niz godina. Izbor najučinkovitijeg sustava protutučne zaštite postaje važniji nego ikad.

Uobičajeno je svrstavanje namirnica u skupine, ovisno o podrijetlu, kemijskom sastavu i njihovoj ulozi u organizmu.

Trulež srži stabljike (pseudomonas corrugata) novija je bakterijska bolest. Otkrivena je prvi put u Engleskoj 1978. Danas je prisutna u mnogim europskim (Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Bugarskoj) i prekomorskim zemljama.

Među najrazornijim gljivičnim bolestima kultiviranog bilja, koja je u prošlosti uvjetovala brojne krize, svakako je krumpirova plijesan ili fitoftora, ili plamenjača (Phytophthora infestans). Osim krumpira, ova bolest napada rajčicu i surfinije (Petunia spp.).

Uzgoj tovnih pasmina goveda postaje sve više aktualan i u našoj zemlji, prvenstveno kod onih uzgajivača koji raspolažu prostranim travnjačkim površinama za uzgoj po sistemu krava - tele. Njihova glavna odlika je ranozrelost i dobra mogućnost adaptacije na različite uvjete na farmama.

Zahvaljujući adventivnim pupovima po cijelom stablu, stare masline moguće je obnavljati i pomlađivati, ponovno učiniti rodnima. Nekoliko napomena mogu biti poticaj u tom poslu.

Razlikujemo crveni, crni i bijeli ribiz. Uzgoj crvenog i crnog ribiza od velikog je značenja, a bijeli se ribiz rijetko uzgaja.

Plodored je smjena vrsta povrća u prostoru i vremenu. U vrtu plodored omogućuje pravilnu i racionalnu gnojidbu stajnjakom, smanjuje zakorovljenost, čuva plodnost tla, sprječava pojavu istih bolesti i nagomilavanje štetnika.

Pelargonije ili muškatle trpe od napada različitih poremećaja živog ili neživog porijekla. Među patološkim poremećajima muškatla dominantni su uzročnici pjegavosti, venuća i sušenja lišća, stabljike i korijena (Puccinia, Pythium, Verticillium, Xanthomonas), od štetnih organizama životinjskog porijekla dominiraju lisne uši, štitasti moljac (ili “bijela mušica”) i grinje, a najčešći neživi ili abiotski poremećaj je plutavost ličća pelargonija.