fbpx

Vinogradarstvo

Regent – sorta vinove loze otporna na gljivične bolesti

0
Regent je jedna od rijetkih otpornih sorata dobivena međuvrsnim križanjem čije ime danas poznaje sve više proizvođača i potrošača vina, a osobito u Njemačkoj, zemlji njezina podrijetla. Regent je 1967. godine stvorio prof. Gerhard Alleweldt, čuveni oplemenjivač i vrsni znanstvenik koji je u svom plodnom radnom vijeku, vezanom uglavnom uz Institut za oplemenjivanje vinove loze u Geilweilerhofu u Njemačkoj, stvorio veći broj otpornih sorata.
gnojidba vinograda

Proljetna gnojidba vinograda

0
Svi oni koji u jesenskom roku nakon berbe nisu obavili osnovnu gnojidbu NPK gnojivima, to svakako trebaju učiniti prije početka kretanja vegetacije, čim vremenske prilike dozvole, primjenom nekog NPK gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija.

Nedostatak cinka kod vinove loze

0
U vinogradima kao i drugim poljoprivrednim kulturama zbog nedostatka određenih makroelemenata ili mikroelemenata javljaju se poremetnje u rastu i razvoju koje mogu znatno utjecati na urod i kakvoću plodova, pa i na sam opstanak biljke. Kod vinove loze najčešće se javlja kloroza (nedostatak željeza), ali ponegdje i nedostatak kalija, fosfora, magnezija i bora.

Uzgoj vinove loze na kiselim tlima

0
Vinovoj lozi najviše odgovaraju tla neutralne, blago kisele ili blago alkalne reakcije. Na kiselim tlima, prije sadnje vinograda, treba izvršiti popravljanje tla i odabrati otporniju loznu podlogu, dok će se kasnije velika pažnja morati posvetiti pravilnoj gnojidbi.

Podizanje vinograda u Primorju

0
Vinograd je dugogodišnji nasad koji bi se morao rentabilno koristiti najmanje 25 godina, u primorskim krajevima i desetak godina više. Stoga su poslovi od same pripreme terena do sadnje i njege u prvim godinama uzgoja od osobita značaja.

Novi „vinogradi” i novi „vinogradari”

0
Posljednjih godina u Primorju se podiže mnogo novih vinograda na neprimjerenim terenima, lošim tlima i na način koji ne odgovara uvjetima sredine. Iako bi se po početnom izgledu moglo zaključiti da će novi nasadi biti uspješni, mnogi iskusni vinogradarski praktičari i stručnjaci sumnjaju u dobru budućnost ovih vinograda. S druge strane, ovaj posao često vode novopečeni vinogradarski poduzetnici koji nemaju dovoljno znanja niti želje da upoznaju zahtjevnu vinogradarsku tehnologiju.

Jabučno vino

0
Jabučno vino se proizvodi u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Češkoj i još nekim srednjoeuropskim zemljama.

Zelena rezidba vinove loze

0
Zelena rezidba vinove loze niz je radnji koje se provode u razdoblju vegetacije na trsu, s ciljem uspostavljanja pra vilnog odnosa bujnosti i rodnosti trsa.

Prihrana vinograda organskim gnojivom

0
Jesen je za vinogradare posebno godišnje doba - doba berbe plodova protekle sezone i planova za budućnost. Nakon berbe, u vinogradima slijede jesenski radovi, pripreme za zimu i jesenska gnojidba mineralnim gnojivima koji tlo bogate P, K, Mg i ostalim mikroelementima, ali i ona još značajnija - gnojidba organskim gnojivima, koja je važna za nadolazeću sezonu i za dugoročni razvoj vinograda.

Vrenje mošta u drvenim i inox bačvama

0
Što utječe na kakvoću ili vrsnost vina, kako osigurati autentičnost i originalnost vina kao poljoprivrednoprehrambenog proizvoda. Kakvoću vina možemo definirati dvojako. S motrišta potrošača, kakvoća pojedinog vina ukupnost je svih njegovih svojstava koja ga čine prihvatljivim i poželjnim. S gledišta struke i znanosti, podrazumijeva se prirodan i skladan odnos kemijskog sastava i senzornih (osjetilnih-čulnih) svojstava vina, koji optimalno djeluju na ljudska osjetila i zdravlje.

Sunčana palež i kisela trulež grožđa

0
Potkraj lipnja i početkom srpnja u većini hrvatskih kontinentalnih vinogorja bila je nužna provedba kvalitetne zaštite protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara viticola), pepelnice (Uncinula necator), druge generacije gusjenica pepeljastoga grožđanog moljca (Lobesia botrana), kisele truleži (Acetobacter spp. i dr.) i sive plijesni grožđa (Botrytis cinerea)! Od 15. srpnja bilježimo najviše dnevne temperature zraka više od 32 °C, a krajem drugoga desetodnevlja srpnja takve vrijednosti su na večini lokaliteta dostizale čak do 39 °C ili 40 °C.

Određivanje količine škropiva pri prskanju vinove loze

0
Prema višegodišnjem prosjeku proizvodnje i procjeni šteta, sredinom devedesetih godina izračunalo se da unatoč poduzetim mjerama kemijske zaštite, štetočinje smanjuju urode vinove loze 33 posto. Od toga prosječne godišnje štete od uzročnika biljnih bolesti u vinogradima iznose 20, od štetnika 5, te od korova 8 posto.

Sadnja vinograda

0
Pri podizanju vinograda, obnovi već postojećih ili pri podizanju brajdi, nikako ne smije biti svejedno kakve ćemo cijepove posaditi. Valja znati da o kakvoći cijepova ovisi uspjeh sadnje i trajnost trsova. Stoga pri nabavci cijepova ne smijemo pogriješiti.

Širi se apopleksija vinove loze

0
Danas suvremenu vinogradarsku proizvodnju ugrožava potencijalna opasnost od unošenja žutice vinove loze iz skupine fitoplazmi stolbur (Bois noir = BN) i zlatne žutice (Flavescence dorée = FD), bakterijskog raka (Agrobacterium tumefaciens), te pojave apopleksije u mladim vinogradima. Njihov je značaj posljednjih godina u porastu, a opasnost povećava spoznaja da se mogu prenositi latentno (skriveno) zaraženim loznim cijepovima. U mnogim su vinogorjima širom Hrvatske u protekle tri godine otkriveni slučajevi sadnje zaraženih loznih cijepova sa svim navedenim patološkim poremećajima, a naknadno se takvi slučajevi ne mogu liječiti.

Prijeti crna pjegavost vinove loze

0
Zbog vrlo povoljnih meteoroloških uvjeta, početkom vegetacije vinove loze tijekom 2006. zabilježeni su idealni uvjeti primarnih zaraza uzročnikom crne pjegavosti (Phomopsis viticola), pa potkraj zime očekujemo pojačanu pojavu znakova ove bolesti u većini vinogorja kontinentalnih vinorodnih regija u našoj zemlji.

Uredimo podrum, bačve i pribor

0
Vrlo je važno urediti podrum, bačve, pribor, uoči berbe i prerade. Obvezno treba pregledati ispravnost strojeva - preše, crpke, runjače - muljače, crijeva i slično. Svo suđe koje ćemo koristiti u berbi treba biti besprijekorno čisto (kace, plastični sanduci, kante, brente, itd.).