Vinogradarstvo

Sva pjenušava vina sadržavaju mjehuriće ugljičnog dioksida (CO2), a najpoznatije pjenušavo vino je šampanjac koji se dobiva iz vinograda koji se prostiru oko 300 sela francuske regije Champagne. Na zahtjev Francuske šampanjac je zaštićen posebnim međunarodnim ugovorom poslije Prvog svjetskog rata i prema tom ugovoru ovaj naziv može nositi samo prirodno pjenušavo vino proizvedeno u toj Francuskoj regiji. Pjenušava vina proizvedena u drugim zemljama ne mogu se nazivati šampanjcem, makar bila iste ili bolje kakvoće od šampanjca.

Za rakije prvorazredne kakvoće potrebno je uzimati samo zrelo, neoštećeno i dobro čuvano voće. Od voća koje nije priklad no za dulje čuvanje i uskladištenje, koje je prezrelo, oštećeno i manje kvalitetno, kao i od potpuno dozrelog voća može se dobiti još uvijek dobra rakija.

Vinova loza kao višegodišnja kultura za svoj normalan rast i razvoj te visok prirod zadovoljavajuće kakvoće iziskuje redovitu i izbalansiranu gnojidbu svim makro i mikroelementima. Stoga se uz intenzivnu zaštitu protiv bolesti i štetnika provodi i intenzivna gnojidba.

Ovim prilogom želimo, prvenstveno vinarima – amaterima na jednostavan, ali stručan način prikazati suvremene načine prerade bijelog i crnog grožđa, od berbe do prvog pretoka. To ne znači da i vinogradari i podrumari koji žive od vina neće moći pročitati nešto o novim saznanjima jer knjiga sadrži neka sasvim nova poglavlja.

Uspješno vinogradarstvo i vinarstvo se temelji na kvalitetnim sortama vinove loze koje su dobro prilagođene pojedinim uzgojnim područjima i čiji je uzgoj isplativ. Isplativost uzgoja pojedine sorte ovisi o mnogim čimbenicima, a među njima su najvažniji oni koji se odnose na uzgojna svojstva sorata.

Antocijani su produkti metabolizma vinove loze koji se akumuliraju u grožđu, tj. obično samo u kožici i odgovorni su za boju kod crnih sorata vinove loze. Početak nakupljanja antocijana je šara koja kod crnih sorata nastupa promjenom boje bobice iz zelene u crvenkasto-ljubičastu, a njihov se sadržaj povećava do pune zrelosti kada prestaje.

Regent je jedna od rijetkih otpornih sorata dobivena međuvrsnim križanjem čije ime danas poznaje sve više proizvođača i potrošača vina, a osobito u Njemačkoj, zemlji njezina podrijetla. Regent je 1967. godine stvorio prof. Gerhard Alleweldt, čuveni oplemenjivač i vrsni znanstvenik koji je u svom plodnom radnom vijeku, vezanom uglavnom uz Institut za oplemenjivanje vinove loze u Geilweilerhofu u Njemačkoj, stvorio veći broj otpornih sorata.

Svi oni koji u jesenskom roku nakon berbe nisu obavili osnovnu gnojidbu NPK gnojivima, to svakako trebaju učiniti prije početka kretanja vegetacije, čim vremenske prilike dozvole, primjenom nekog NPK gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija.

U vinogradima kao i drugim poljoprivrednim kulturama zbog nedostatka određenih makroelemenata ili mikroelemenata javljaju se poremetnje u rastu i razvoju koje mogu znatno utjecati na urod i kakvoću plodova, pa i na sam opstanak biljke. Kod vinove loze najčešće se javlja kloroza (nedostatak željeza), ali ponegdje i nedostatak kalija, fosfora, magnezija i bora.

Vinovoj lozi najviše odgovaraju tla neutralne, blago kisele ili blago alkalne reakcije. Na kiselim tlima, prije sadnje vinograda, treba izvršiti popravljanje tla i odabrati otporniju loznu podlogu, dok će se kasnije velika pažnja morati posvetiti pravilnoj gnojidbi.

Vinograd je dugogodišnji nasad koji bi se morao rentabilno koristiti najmanje 25 godina, u primorskim krajevima i desetak godina više. Stoga su poslovi od same pripreme terena do sadnje i njege u prvim godinama uzgoja od osobita značaja.

Posljednjih godina u Primorju se podiže mnogo novih vinograda na neprimjerenim terenima, lošim tlima i na način koji ne odgovara uvjetima sredine. Iako bi se po početnom izgledu moglo zaključiti da će novi nasadi biti uspješni, mnogi iskusni vinogradarski praktičari i stručnjaci sumnjaju u dobru budućnost ovih vinograda. S druge strane, ovaj posao često vode novopečeni vinogradarski poduzetnici koji nemaju dovoljno znanja niti želje da upoznaju zahtjevnu vinogradarsku tehnologiju.

Jabučno vino se proizvodi u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Češkoj i još nekim srednjoeuropskim zemljama.

Jesen je za vinogradare posebno godišnje doba - doba berbe plodova protekle sezone i planova za budućnost. Nakon berbe, u vinogradima slijede jesenski radovi, pripreme za zimu i jesenska gnojidba mineralnim gnojivima koji tlo bogate P, K, Mg i ostalim mikroelementima, ali i ona još značajnija - gnojidba organskim gnojivima, koja je važna za nadolazeću sezonu i za dugoročni razvoj vinograda.

Što utječe na kakvoću ili vrsnost vina, kako osigurati autentičnost i originalnost vina kao poljoprivrednoprehrambenog proizvoda. Kakvoću vina možemo definirati dvojako. S motrišta potrošača, kakvoća pojedinog vina ukupnost je svih njegovih svojstava koja ga čine prihvatljivim i poželjnim. S gledišta struke i znanosti, podrazumijeva se prirodan i skladan odnos kemijskog sastava i senzornih (osjetilnih-čulnih) svojstava vina, koji optimalno djeluju na ljudska osjetila i zdravlje.

Potkraj lipnja i početkom srpnja u većini hrvatskih kontinentalnih vinogorja bila je nužna provedba kvalitetne zaštite protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara viticola), pepelnice (Uncinula necator), druge generacije gusjenica pepeljastoga grožđanog moljca (Lobesia botrana), kisele truleži (Acetobacter spp. i dr.) i sive plijesni grožđa (Botrytis cinerea)! Od 15. srpnja bilježimo najviše dnevne temperature zraka više od 32 °C, a krajem drugoga desetodnevlja srpnja takve vrijednosti su na večini lokaliteta dostizale čak do 39 °C ili 40 °C.