Rezidba vinove loze
U Gospodarskom listu od 1.veljače 2020. objavljen je prvi dio teksta o rezidbi vinove loze u kojem su navedena opća pravila rezidbe. Taj tekst...
Rezidba vinove loze
Životni ciklus vinove loze zahtjeva svakogodišnji rez kojim se regulira rast, rodnost, odnosno veličina i kakvoća grožđa te održavanje uzgojnog oblika. Loza se reže...
Dani vina u Jaski
Dva tjedna u listopadu Jastrebarsko je bilo odredište raznih gastro-manifestacija, kulturno-umjetničkog programa, vinskih radionica i zabave za sve generacije, a sredinom listopada na Sajmištu...
Pravilnik o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze!
Donesen je novi
Pravilnik o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze koji je objavljen u
Narodnim novinama broj 76/2019. te se isti primjenjuje od 17. kolovoza 2019.
Pravilnikom...
Najštetnija bolest u vinogradima – apopleksija!
U vinogradima se širi najštetnija bolest drva - apopleksija. Nakon katastrofalnih tuča u većem dijelu hrvatskih vinorodnih regija tijekom zadnjih nekoliko godina, sve...
OPG Najman – od hobija do ozbiljnog vinarskog biznisa
OPG Najman je prošao put od hobija do vrhunskog biznisa. Bračni par Štefica i Dragutin Najman na pitomom brežuljku iznad Varaždinskih Toplica 1983. godine...
Proizvodnja domaćih vina
Proizvodnja domaćih vina nerijetko zna završiti nekom manom vina budući da je sam proces proizvodnje vina složen i zahtjevan. Sve je veći broj vinogradarsko...
Najznačajnije fitoplazme vinove loze
Stranice u tiskanom izdanju: 60 - 61
Fitoplazme su jednostanični prokariotski
organizmi bez stanične stijenke te su zbog toga promjenjivog oblika. Vide se
samo vrlo velikim povećanjem....
Mikrobiološko suzbijanje plamenjače u vinogradu
Stranice u tiskanom izdanju: 69 - 70
Ekološka poljoprivreda, definirana
posebnim Zakonom (u našoj zemlji
prvi je zakon usvojen još u siječnju
2001. godine) i pratećim Pravilnicima,
nastoji...
Utjecaji na otpornost i kvalitetu vinove loze
Stranice u tiskanom izdanju: 57 - 59
Poljoprivreda je kroz povijest, gotovo u svim zemljama zapostavljena
i omalovažavana, kao manje vrijedna ljudska djelatnost. Do nedavno,
države...
Koliko naši vinogradari i vinari koriste „Vinsku omotnicu“?
Stranice u tiskanom izdanju: 61 - 63
Početkom godine usvojen je Nacionalni
program pomoći sektoru
vina, tzv. „Vinska omotnica“, za
razdoblje od 2019. do 2023. godine
vrijedan 55,5...
Perak gradi novu vinariju, a Zorić povećava vinograde u Kutjevu
Članovi Udruge vinara Kutjeva Ivica Perak, te Dario Zorić prilikom promocije vina u Zagrebu, najavili su novosti u svom radu za ovu godinu. Perak, ove godine počinje graditi novi veliki podrum, jer se sadašnji nalazi u sklopu obiteljske kuće, a Zorić će povećati vinograde na najprestižnijim vinogradskim lokacijama, ne samo u Kutjevu.
Kako se proizvodi vinjak?
Vinjak je jako alkoholno piće dobiveno destilacijom vina s ili bez vinskog taloga koje nakon destilacije dozrijeva u bačvi. Kao gotov proizvod mora sadržavati najmanje 37,5% vol. alkohola. Vinjak se uglavnom kao krajnji proizvod dobiva kupažiranjem vinjaka različitih godišta. Zbog odležavanja u bačvi otpuštanjem tanina dobiva zlatno žućkastu boju, a miris i okus daju lijepe, lepršave note vanilije i kokosa.
Uzimanje i čuvanje plemki za cijepljenje
Za sve načine cijepljenja koji se obavljaju u proljeće (cijepljenje pod koru, cijepljenje na jezičac, proljetna okulacija i proljetna čip – okulacija), plemke se moraju uzeti u vrijeme mirovanja dok još u njima ne kolaju sokovi, ali ne u vrijeme jakih hladnoća, i čuvati dok u podlozi ne krenu sokovi.
Reakcija tla (pH) – uzrok poremećaja u ishrani vinove loze
Nedavno smo dobili pitanje pretplatnika iz Istre kojeg zanima zašto u njegovom vinogradu starom 10 godina, mlado lišće malvazije mijenja boju i počinje žutiti već u kolovozu, iako redovito gnoji ujesen s NPK 7-20-30, s 0.3 kg po trsu, a na drugim sortama (merlot, cabarnet) to nije toliko izraženo. Uz odgovor na pitanje pretplatnika, u ovom članku bit će riječi i o drugim teškoćama kod ishrane vinove loze uzrokovane nedostatkom hranivih tvari.
Stolne sorte grožđa
Grožđe je grožđe, zar ne? Ipak nije tako jednostavno. Grožđe se prema namjeni dijeli na grožđe za proizvodnju vina, za konzumaciju u svježem stanju, za sušenje te za proizvodnju sokova, džemova, destilata, itd. Razlika između grožđa za potrošnju u svježem stanju i grožđa za proizvodnju vina prvenstveno je u izgledu. Stolno grožđe prije svega mora biti fizički privlačno, velikih bobica i grozdova, bez ili s malo jedva primjetnih sjemenki. Meso mora biti sočno i hrskavo, a kožica tanka i jedva osjetna u ustima. Također, grožđe mora moći izdržati dugo razdoblje skladištenja i transporta do potrošača.























