Vinogradarstvo

Blagdanski su dani na pragu. Kako je običaj da svečani stol bude dosta bogatiji i privlačniji nego inače, posebice što se tiče vina, nužno se kvalitetno pripremiti, a upravo ovim prilogom nastoji vam se pomoći u pametnom izboru plemenite kapljice i putokazom kamo da pođete po nju. Naravno, dobre naslove i dobre adrese valja znati ne samo za sada, nego i za razdoblje od blagdana do drugog blagdana…

Posljednjih sezona tuča je značajno oštetila mnogobrojna hrvatska vinorodna područja, a naknadno u takvim nasadima primjećujemo porast neželjenih poremećaja koji se, osim uzročnicima apoplektičnog venuća ("eska"), još pripisuju eskoriozi (Phoma), upali kore vinove loza (Botryosphaeria) i sušenju krakova trsa (Eutypa). Nerijetko se novi nasadi vinograda podižu na položajima koji su donedavno bili šumsko stanište ili uz šume, pa će učestalost pojave različitih uzročnika propadanja drva u skoroj budućnosti biti svakodnevna briga mnogih vinogradara.

Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti (npr. pepelnica, plamenjača, siva plijesan, crna pjegavost i dr.). Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u formama otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima).

Danas su bakreni fungicidi važan dio programa zaštite brojnih poljoprivrednih kultura diljem svijeta. Vrlo je važno njihovo korištenje za suzbijanje plamenjače, pjegavosti i ostalih bolesti vinove loze i drugih kultura. Zbog globalnog zagađenja tla teškim metalima, pa i ostacima bakra iz biljne proizvodnje, prisutan je trend smanjenja dozvoljene količine bakra po jedinici površine u jednoj proizvodnoj sezoni. Zbog toga se sve manje koriste stare formulacije i bakreni pripravci koji su primjenjivani u visokim dozama, te su se ispirali u tlo u velikim količinama.

Tijekom 2017. navršit će se 20 godina od kad su u Hrvatskoj prvi puta objavljeni radovi koji potvrđuju pojavu simptoma žućenja vinove loze (Grapevine yellows diseases) na nekim sortama vinove loze (Chradonnay, Pinot sivi) (Šarić i sur., 1997).

U Narodnim novinama, br. 110/16. od 30. studenog 2016. godine, objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu. Izmijenjenim pravilnikom se omogućava veći broj „dobrovoljnih“ uzoraka za vina iz uvoza (uzorci o trošku osobe koja puni, odnosno vino stavlja u promet) koje uvoznik sam može dostaviti Zavodu za vinarstvo radi ocjene sukladnosti s VI 1 dokumentom (dokument za vina iz uvoza).

Suzbijanje korova započinje samom obradom tla poljodjelskim alatima ili kultivatorima. U nekim slučajevima mali razmaci u vinogradima, ali i nepristupačni ili neravni položaji, mogu uvelike otežati obradu tla. Osim toga, korovi koji se uništavaju okopavanjem ili kultivacijom vrlo brzo se obnavljaju, pa učinak obrade ne traje dugo. Ovakav mehanički način uništavanja često nije dovoljan da bi se vinogradi, voćnjaci i maslinici u potpunosti očistili od korova, pa je potrebno tijekom godine u nasadima upotrijebiti i herbicide.

Da bi vino „odraslo“ i „živjelo“, te ostalo zdravo i lijepo mora se kroz cijeli životni vijek njegovati različitim tehnološkim postupcima. Prva faza njege vina započinje nakon završetka alkoholnog vrenja (fermentacije).

Općenito je prihvaćeno da sastav grožđa igra primarnu ulogu u određivanju kvalitete vina. Međutim, većina senzornih karakteristika razvija se kroz niz kompleksnih biokemijskih reakcija koje se odvijaju tijekom procesa vinifikacije. Veliki dio ovih reakcija odvija se pod utjecajem enzima koji se nalaze u grožđu i u mikroorganizmima koji sudjeluju u fermentaciji. ​

Dobro je poznato da je pravilno korištenje finog taloga, poznato pod nazivima „batonnage“ ili „sur lie“ ili „on lies“, doprinosilo harmoničnosti i punoći vina. Klasični postupak je, međutim, bio dugotrajan, te je uz gubitke vina postojao i rizik kvarenja vina.

Bijela vina u svakom pogledu imaju koristi od „zaštitničkih“ svojstava sumpornog dioksida (SO2). Dodavanje SO2 prije fermentacije sprječava enzime koji oksidiraju i posmeđuju mošt te se na taj način čuvaju voćne i cvjetne arome mošta/vina.

Prošek se ubraja u desertno ili vrhunsko desertno vino. Vrhunski prošek moguće je dobiti samo prosušivanjem bobica grožđa. Međutim, tradicionalan način prosušivanja grožđa često ne daje željene rezultate, pa se događa da je grožđe sušeno na trsu izloženo negativnim utjecajima okoline, a kvaliteta tako prosušenog grožda može biti vrlo upitna, jer su bobice nejednako osušene. Sušenje bobica na otvorenom prostoru u vinogradu ovisi o vremenskim uvjetima. Takvo grožđe je često izloženo napadu ptica i insekata (pčele, ose, i dr.), a sušenje može potrajati i do 6 tjedana.

Od ukupnog broja gospodarstva koje se bave nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj, procjenjujemo da samo 20-ak % nastupa na tržištu, dok gotovo 80-ak % obavlja poljoprivrednu djelatnost za vlastite potrebe kućanstva.

Treba li navodnjavati vinograde na osvojenim krškim područjima? Da, ako se radi o pametnom i preciznom navodnjavanju.

Nakon katastrofalnih šteta od mraza u vinogradima i pod pretpostavkom da će nakon berbe 2016. doći do manjka vina, postojeće zalihe će sigurno dobro doći.

Toplo, sparno i povremeno kišovito razdoblje s početkom cvatnje vinograda povećava opasnost od moguće pojave biljnih patogena, pa vinogradari prije i naročito nakon cvatnje, na tek zametnutim bobicama, trebaju obavljati redovite mjere zaštite vinove loze od najvažnijih uzročnika bolesti.