Zaštita bilja

Krumpir je u Hrvatskoj najznačajnija povrtna kultura. Prema statističkom ljetopisu, u 2007. godini više od 17 000 ha bilo je zasađeno krumpirom, s prosječnim urodom od 17,3 t/ha. Uz bolesti i štetnike, korovi krumpiru značajno smanjuju prinos pa je potrebno njihovo pravodobno suzbijanje.

Jagoda je kao voćna kultura vrlo podložna napadu velikog broja bolesti i štetnika, pa stoga najveći problemi proizvođačima predstavlja upravo pojava raznih bolesti i štetnika koji ponekad mogu teže ugroziti proizvodnju i uzrokovati propadanje nasada.

Pripreme ulaska Hrvatske u EU traži brojne prilagodbe naših zakona, a među njima to je i Zakon o sredstvima za zaštitu bilja. Prema starom Zakonu o zaštiti bilja iz 1995. rješavani su svi zahtjevi za registraciju SZB, na osnovi provedenih istraživanja biološke učinkovitosti i fizikalno kemijske analize, na sjednici Komisije za zaštitu bilja, a zadnja od njih održana je 2008.

Fungicidi protiv peronospore vinove loze
(francuske preporuke za 2009.g.)

Prošle smo godine ponovno zabilježili natprosječno toplo razdoblje rujan - listopad - studeni s neuobičajenom “zakašnjelom” pojavom nekih štetnika, pa smatramo da je prezimljujući potencijal biljnih bolesti i štetnika u vinogradarstvu ponovno značajan. Stoga već u prvim mjerama usmjerene kemijske zaštite pozornost vinogradara mora biti usmjerena na neželjene životinjske organizme: štitaste uši, lozine grinje (akarinoza i erinoza), vinogradarske pipe i štetne gusjenice (grba korak, lozin pupar i sovice).

Premda je na koštičavim voćnim vrstama opisano više od 90 različitih uzročnika biljnih bolesti i približno 300 vrsta štetnih organizama životinjskog podrijetla, mjere usmjerene kemijske zaštite u pravilu su jednostavnije nego pri njihovoj kontroli u suvremenim nasadima jabuka i krušaka.

Među povrtnim vrstama čiju proizvodnju početkom sezone započinju tržni proizvođači, u značajnijoj su mjeri rane kupusnjače i uzgoj ranijih sorata (hibrida) luka sadnjom lučica.

Strne žitarice usjevi su gustog sklopa, zbog čega se pristup suzbijanju korova razlikuje od pristupa suzbijanju korova u okopavinskim (širokorednim) kulturama.

Svima koji na svojim okućnicama i u vrtovima imaju voćke, sada je krajnji rok za sprječavanje zaraza gljivičnim bolestima i štetnicima. Opisat ćemo neke bolesti koštičavih voćaka čija zaštita počinje već ujesen prilikom otpadanja lišća, koje mnogi zanemaruju. U tom slučaju zimsko prskanjene smije biti zanemareno.

Polijeganje rasada prilično je česta bolest koja može nanijeti veliku štetu. U kućnoj, amaterskoj proizvodnji štete nisu tako velike kao kod profesionalne proizvodnje rasada kada se uzgaja nekoliko desetaka tisuća komada.

Poinsettia ili božićna zvijezda (Euphorbia pulcherrima), podrijetlom iz središnjeg dijela današnjeg Meksika i poznata starim Aztecima, danas je jedna od najpoznatijih cvjetnih vrsta koja se njeguje kao božićni ukras.

Uz pogodna fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla, optimalne ekološke uvjete za uzgoj bresaka i nektarina određuju nadmorska visina, položaj, ekspozicija i nagib terena, te najznačajniji klimatski čimbenici (svjetlost, temperatura, voda, vlažnost zraka i vjetar).

Mjere suzbijanja koje je svojim smjernicama odredila EU korisne su samo za područja gdje se taj štetnik pojavljuje prvi put. Mjere koje su na temelju tih smjernica provedene bile su uspješne samo u Nizozemskoj, Belgiji i djelomice u Francuskoj na površinama gdje se taj štetnik tek pojavio.

U ovo doba godine vremenske prilike pogoduju razvoju različitih vrsta štetnih insekata koji se javljaju na obiteljskom gospodarstvu, uznemiruju ljude i životinje, a mogući su i prenositelji različitih uzročnika bolesti. Neki od njih se useljavaju u naše stanove i čine štete na uskladištenoj hrani, odnosno općenito uzrokuju gađenje kod ljudi.

Pojam agrumi koristi se kao skupni naziv za sve voćne vrste iz roda Citrus, pa se često ova skupina voća zbog latinskog naziva roda naziva još i citrusima. Od poznatih vrsta tu spadaju slatka i gorka naranča, mandarina, limun, četrun, grejpfrut, limeta i čadek. Također postoji veliki broj križanaca ili hibrida između ovih vrsta, kao Orandžine, Tandžerine, Klementine i druge.

Pod livadama i pašnjacima podrazumijevamo poljoprivredne površine pod trajnim smjesama krmnih trava s dikotiledonim biljnim vrstama ili bez njih. Prema Popisu poljoprivrede 2003., u Hrvatskoj je oko 148 000 ha pod livadama i 52 000 ha pod pašnjacima (Državni zavod za statistiku).