Zaštita bilja

Ispravnim nanošenjem pesticida ne truje se ni proizvod ni okoliš. Treba znati što treba uskladiti. Čimbenici su: biljna vrsta i sorta, stadij porasta, visina biljaka, struktura gornje površine lista, stanje (situacija) ishranjenosti, utjecaj (pritisak) okoliša, vremenski prostor aplikacije, vrsta zaštitnog sredstva, radna brzina, vjetar, temperatura, vlažnost zraka, kapacitet prskalice i raspoloživi sati prskanja.

U posljednjem stoljeću proizvodnja rajčice u svijetu stalno raste, a najpovoljnije klimatske uvjete uz najveće površine i prinose imaju mediteranske zemlje (Italija, Španjolska, Grčka, Francuska).

Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti poput plamenjače, crne pjegavosti i dr. Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u oblicima otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima). Zaražena rozgva je mjesto gdje se često održavaju patogeni mikroorganizmi.

Na temelju Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 46/22) Ministarstvo poljoprivrede namjerava donijeti Pravilnik o izobrazbi za sigurno rukovanje i pravilnu primjenu pesticida. Novi Pravilnik propisivat će područja osnovne i dopunske izobrazbe, trajanje izobrazbe, obnavljanje...

Preventivni pregledi na postojanje cista repine nematode, na površinama na kojima se planira sijati šećerna repa, obavljaju se kako bi se otklonili potencijalni gubici koji u slučaju zaraze postaju sve učestaliji i veći.

Odjel sredstava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u svibnju 2010. g. izdao je naputak za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za proširenje primjene sredstva za zaštitu bilja na male kulture i/ili male namjene, odnosno koristiti ćemo kratki engleski termin „minor uses“. Cilj naputka treba pomoći udrugama proizvođača bilja i biljnih proizvoda u pripremi i podnošenju zahtjeva za dozvolu za proširenje primjene/male kulture i male namjene.

Biljke koje nisu dovoljno otporne na niske temperature tijekom zime moraju biti zaštićene omotačem. Najosjetljivije mjesto na biljci je mjesto cijepa.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da se s tržišta Republike Hrvatske povlači 13 sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari glifosat, koja sadrže koformulant polietoksilirani lojev amin (CAS. br. 61791-26-2).

S globalnim klimatskim promjenama čije neželjene posljedice sve više primjećujemo od početka novog tisućljeća, u vinogradima bilježimo pojačanu štetnost tri osnovne kategorije nametnika: pepelnice grožđa (Uncinula/Erysiphe necator), lozinih grinja šiškarica (Calepitrimerus i Eryophies), te infektivnih žutica ili fitoplazmi.

Neke procjene govore da u svijetu 75% proizvođača uzgaja povrće za vlastite potrebe. 25 % uglavnom proizvodi za tržište (UNDP). Kako se uzgojem povrća u našoj zemlji bavi najveći broj posjednika poljoprivrednog zemljišta, procjenjuje...

Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis)
Od plodovita povrća ujesen, na njivi nalazimo rajčicu i papriku. Druga generacija kukuruznog moljca O. nubilalis, čiji leptiri na području Dalmacije a osobito u Ravnim kotarima lete potkraj kolovoza i tijekom rujna, izazivaju vrlo velike štete na plodovima i rajčice i paprike.

Za laike orah predstavlja slabo zahtjevnu voćarsku vrstu, pa ga mnogi vlasnici zemljišta sade jer žele iskoristiti ili održavati površine na što jednostavniji način bez većih ulaganja i radnih aktivnosti. Ali, ako se uzgojem oraha želi i nešto zaraditi, tada treba svladati sve tehnološke zahtjeve suvremenog uzgoja oraha, od pospješivanja što ranije rodnosti do čišćenja i sušenja plodova.

Dana 23. travnja o.g. stupio je na snagu novi Zakon o održivoj uporabi pesticida („Narodne Novine“ broj 46/2022) o čemu smo pisali u broju 21 Gospodarskog lista od 15. studenoga te ovdje donosimo nastavak. Uvedena...

Božićna zvijezda uzgaja se u zaštićenu prostoru, a pritom ju može napasti nekoliko gljivičnih i bakterijskih bolesti. Zaraze se mogu javiti i kasnije kad je biljka već kod kupca.

Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) ekonomski je važan štetnik kukuruza, najznačajnije gospodarske kulture u Hrvatskoj. Ekonomske štete posljednjih godina redovita su pojava, ali se u svim našim uzgojnim područjima ne pojavljuju u jednakom intenzitetu. Podravina i sjevero-zapadna hrvatska područja su gdje se štetnost zlatice češće bilježi. Razloga za to ima više, a jedan od njih je taj da je zastupljenost ponovljene sjetve kukuruza veća, jer su gospodarstva mahom orijentirana na stočarsku proizvodnju kojoj je baza velika potrošnja merkantilnog i silažnog kukuruza.

Pred nama je sjetva najvažnije poljoprivredne kulture u Hrvatskoj. U ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji kukuruz dominira s uzgojem na ukupnoj površini od 300.000 - 350.000 ha! Tehnologija proizvodnje kukuruza zahtijeva poznavanje svih faktora koji određuju proizvodnju uključujući poznavanje tipa tla, utjecaj gnojidbe, mjere njege, te zaštitu od štetnika, bolesti i korova.