Uzgoj jagoda opravdava uložena sredstva
Jagoda je najznačajnija jagodasta voćna vrsta, koja živi pet do šest godina,
dok ju je u intenzivnom uzgoju preporučljivo imati dvije do tri godine.
Moguće ju je uzgajati u vrlo različitim ekološkim područjima, a u
Hrvatskoj uzgoj je moguć na svim područjima, ali su se najpogodnijima
pokazala područja oko Vrgorca, zagrebački prsten, Podravina i prostor
Vukovarsko-srijemske županije.
Uspješnost proizvodnje luka
Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta
povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku
(11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice
(9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza
najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija,
dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i
mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem
i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona,
vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300
tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto
je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima
se susreću proizvođači luka, te koji su glavni
razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?
Učinkovitija proizvodnja jabuka uz suvremenu informatičku podršku
Razgovarali smo s mladim voćarom Stjepanom Dumančićem o njegovom poslovanju uz suvremenu informatičku podršku. Možete li nam ispričati nešto o svom projektu „Volim Jabuke“? Kako ste došli na ideju pokretanja upravo ovog projekta? Počeo...
Magarac – od tradicije do unosnog proizvoda
Svi današnji domaći magarci
potječu od afričkog magarca.
Magarac je pripitomljen puno
prije konja i bio je prva životinja
koju je čovjek imao za
nošenje tereta. S obzirom na
svoje skromne zahtjeve i prilagođenost
škrtim i nedostupnim
površinama, magarci su
se mogli koristiti tamo gdje
je malo vrsta moglo opstati, a
posebno uzgajati se. Kroz povijest
je imao vrlo važnu ulogu
kao radna životinja, ali se koristilo
i sve ostalo (meso, mlijeko
i koža).
Isplativa poljoprivredna proizvodnja
Za uspješno poljoprivredno gospodarstvo neophodno
je dobro tehnološko-tehničko i organizacijsko
vođenje proizvodnje, a vrlo je bitna i odluka
što proizvoditi na svom zemljištu, kako bi se
proizvođači što je moguće više prilagodili okruženju
i zahtjevima tržišta. Za poljoprivredu je svojstveno
da se radi o sezonskoj proizvodnji, kod koje je vrijeme
trajanja neusporedivo duže nego kod drugih
gospodarskih djelatnosti, dok je mogućnost prebacivanja
na neki supstitucijski proizvod u toku
proizvodnje vrlo mala ili je uopće nema.
Uzgoj gljiva može biti unosan
Većina gljiva koja se danas konzumira potječe iz uzgoja. Uzgoj gljiva je jedan od najsloženijih uzgoja u poljoprivredi, koji zahtjeva visoku razinu higijene uz strogi nadzor topline, vlage, koncentracije ugljičnog dioksida i osvijetljenosti. Kako je uzgojni ciklus gljiva kratak, sva tretiranja zaštitnim sredstvima se moraju raditi preventivno, prije nego što dođe do zaraze. Zbog svega navedenog ova proizvodnja zahtijeva visoka ulaganja u objekte i opremu, te stručno educiranu radnu snagu. Kako su gljive visoko produktivne po jedinici površine povrat uloženih sredstava može biti brz, uz uvjet poštivanja svih agrotehničkih mjera.
Isplativost izgradnje vlastitih sušara
Ulaskom Hrvatske u EU otvorilo
se tržište poljoprivrednih
roba prema zapadu. Proizvođačima
to, međutim, nije
donijelo očekivane efekte,
a razlog izostanka pozitivnih
efekata ponajviše leži
u slaboj organizaciji rada u
poljoprivredi i nespremnosti
funkcioniranja na otvorenom
globalnom tržištu.
Isplativost uzgoja agruma
Rod Citrus ili prema raširenijem
romanskom imenu
agrumi (što doslovno prevedeno
znači kiselo voće)
obuhvaća limun, limetu,
naranču, mandarinu, klementinu,
grejp, pomelo i
brojne druge hibride.
Tržište žitarica
Prema trenutnim procjenama,
svjetska proizvodnja
žitarica je u
oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke
u sezoni 2013/14., očekuje se porast
proizvodnje za oko 156 milijuna tona u
odnosu na sezonu ranije.
Kako se određ uje "osobito vrijedno" obradivo poljoprivredno zemljište
U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za
utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog
zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan
pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog
(P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine«
broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave
u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u
primjeni.
Isplativost uzgoja pitomog kestena
Pod kestenom se obično misli na plod pitomog
kestena (Castanea sativa), a rjeđe na divlji kesten
(Aesculus hippocastanum) koji potječe iz
Perzije, i čiji plodovi nisu jestivi. Divlji kesten
je zbog svoje ljepote važno drvo u parkovnoj
arhitekturi, a njegov ekstrakt se koristi i u liječenju
vena.
Isplati li se uzgoj puževa?
Dok je u RH potrošnja puževog mesa zanemariva, u svijetu, a posebno u Europi raste interes, a posebno ga vole Francuzi i Talijani, koji su ujedno i najveći proizvođači mesa puževa. Uzgoj u ovim zemljama ne zadovoljava njihove potrebe, pa puževe uvoze, i to najčešće iz zemalja istočne Europe.
Agroekonomika – Isplativost uzgoja trešnje
S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.
Agroekonomika – Isplativost proizvodnje presadnica povrća
Kvaliteta korištenih presadnica je jedan od ključnih elemenata svake uspješne povrćarske proizvodnje. Dobro razvijena i zdrava presadnica daje brz i snažan početan rast i omogućava, u konačnici, zadovoljavajući prinos kulture. Jako je bitna i sortna kvaliteta presadnice, jer sjeme dobrih sortnih karakteristika daje dobru uzgojnu kvalitetu sjemena, kao i kvalitetu jestivih dijelova.
Agroekonomika – Isplativost proizvodnje domaćih mesnih prerađevina
Tradicionalni mesni specijaliteti prepoznatljiv su proizvod,
nešto po čemu je Hrvatska poznata u svijetu. U novije vrijeme, zbog svijesti o velikom potencijalu autohtonih proizvoda koji su od “sirotinjske hrane” postali “delicija”, sve se više tradicijskih proizvoda prodaje kao zaštićena robna marka. Svaka regija ima svoje autohtone proizvode, od Istarskog i Dalmatinskog pršuta, preko Samoborske salame, do Slavonskog kulena i slanine.
Agroekonomika – Isplativost proizvodnje meda i drugih pčelarskih proizvoda
Iako u ukupnoj strukturi stočarske proizvodnje pčelarstvo ima mali udio (0,1%), mogućnosti su velike. Pčelarski proizvod koji ima najveću prepoznatljivost i potrošnju na tržištu je med, no njegova je tržišna vrijednost tri puta manje značajna od vrijednosti oprašivanja poljoprivrednih kultura. Osim meda, na tržištu nalazimo propolis, matičnu mliječ, cvjetni prah, pelud, medenjake, likere od meda i ostala pića na bazi meda.