Povrćarstvo

Paprika obrazuje sjeme u plodu koji je šuplja boba različitog oblika, veličine i boje. Kod rijetko koje povrtne kulture postoji tolika raznolikost u obliku, veličini, boji i okusu plodova kao kod paprike. Isto tako veoma su različite potrošačke navike korištenja u prehrani različitih tipova paprike, a koje su vezane prvenstveno uz geografsko područje uzgoja.

Veliki broj povrtnih kultura uzgaja se iz prijesadnica. Na taj način se omogućuje ušteda u sjemenskom materijalu, raniji urod, a razdoblje vegetacije biljaka u polju znatno je skraćeno. Uzgojem prijesadnica u toplim lijehama ostvaruje se racionalno iskorištavanje zemljišta i omogućuje ubiranje više plodova s iste površine, a mlade biljke proizvedene iz prijesadnica otpornije su na štetne kukce i bolesti.

Kontinentalna klima sjeverozapadne Hrvatske omogućuje uzgoj rane proljetne korabice na otvorenom. Ta korabica dospijeva za berbu krajem svibnja i u lipnju, prije razdoblja visokih temperatura. Prekrivanje usjeva agrotekstilom može pospješiti berbu za 7 do 14 dana. Za ljetno razdoblje berbe mogu se uzgajati samo kultivari otporni na končavost uz pažljivo natapanje. Uzgoj kasnijih kultivara omogućuje berbu do kraja listopada.

Velika je prednost uzgoja povrća u vlastitoj proizvodnji, mogućnost branja plodova kada oni dosegnu optimalnu zrelost i pun okus, što nije slučaj kod industrijskog i intenzivnog uzgoja kada se s berbom čeka do trenutka maksimalnog prinosa. Da bismo povrtnim kulturama omogućili uspješan rast i razvoj, te ostvarili uz to i dobre prinose, tlo je potrebno različitim agrotehničkim mjerama održavati i dobro pripremiti za novu vegetacijsku sezonu.

Većina korjenastog povrća se ubraja u dvogodišnje vrste, što znači da u prvoj godini uzgoja razvijaju zadebljali korijen i lišće, a u drugoj tjeraju cvjetnu stabljiku i razvijaju sjeme. Prema temperaturnim zahtjevima, ova se...

Kupus je jedna od glavnih povrtnih kultura. Po površinama i proizvodnji u svijetu je na četvrtom mjestu. Prosječni je prinos u svijetu 24,0 t/ha, u Europi 21,9, a najveći prosječni prinos imaju Njemačka 51,6 i Poljska 39,6 t/ha. Oko polovice te proizvodnje prerađuje se kiseljenjem. Što se tiče uzgoja povrća u Hrvatskoj, ako se izuzme krumpir, kupus je na prvom mjestu s oko 9000 ha, a velikim dijelom se uzgaja u Varaždinskom i Ogulinskom kraju gdje klima i okolišni uvjeti odgovaraju proizvodnji.

Zima je pri kraju a vremenske prilike nisu prikladne za radove u vrtu, vrijeme je da razmislite o osnivanju povrtnjaka. Istina, tlo je trebalo prekopati (preštihati) još ujesen, no, ako vremenske prilike dopuštaju to možete obaviti i sada. Ako imate stajskoga gnoja ili komposta, svakako pognojite tlo uz istovremenu obradu.

Suvremena proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru najčešće podrazumijeva intenzivno korištenje tla i nepoštivanje plodoreda uslijed čega dolazi do narušavanja kvalitete i „umornosti“ tla. Uglavnom dolazi do akumulacije uzročnika biljnih bolesti i štetnika, iscrpljivanja istovrsnih hranjiva iz tla te degradacije strukture i kemijske reakcije tla. Kako bi ostvarili što veći prinos, proizvođači često primjenjuju količine gnojiva koje ne odgovaraju potrebama biljaka za hranjivima, što može rezultirati ispiranjem ili pak vezanjem hranjiva na druge spojeve tla. Hidroponskim tehnikama uzgoja biljaka uspješno se mogu eliminirati problemi koji su prisutni u konvencionalnom uzgoju povrća na tlu.

Leća (Lens culinaris ili syn. Lens esculenta) je manja poznata mahunarka iz porodice lepirnjača (Fabaceae syn. Leguminosae), koja podrijetlo vuče iz aridnih područja zapadne Azije. Prepoznatljive sjemenke su konveksnog oblika poput leće, po čemu...

Krumpirova zlatica u Hrvatskoj se javlja svake godine i jedan je od najznačajnijih štetnika krumpira. Odrasle zlatice su oko 10 mm i imaju crne i žute uzdužne pruge. Ličinke 1. i 2. generacije velike su...

Paprika obiluje različitim oblicima, veličinama i bojama ploda i svrstavamo je u skupinu povrća s velikim brojem tipova i formi. Kod nas se uglavnom uzgajaju paprike koje pripadaju vrsti Capsicum annuum var. macrocarpum (krupnoplodne sorte) i Capsicum annuum var. microcarpum (sitnoplodne sorte). Unutar ova dva varijeteta razlikujemo i nekoliko tipova s puno sorti.

Špinat je jednogodišnja biljka kratke vegetacije, koja se kod nas i u zemljama umjerenog pojasa dosta uzgaja. Uzgaja se u svim našim krajevima, uglavnom za gradske tržnice, a u novije vrijeme i za industrijsku preradu.

Na Podravkinim poljima nedaleko Koprivnice, na predjelu Vidak pokraj Đelekovca, počela je sjetva graška. U uzgoj vlastitog povrća Podravka već duži niz godina ulaže velika sredstva s namjerom da poveća samodostatnost i osigura što...

Biljno-parazitske nematode ubrajamo u nametnike od posebnog značaja u hortikulturi; posebice pri uzgoju povrća u zaštićenim prostorima (npr. rajčica, paprika, krastavci) ili pri učestalom i otvorenom uzgoju pojedinih kultura na istim površinama (npr. krumpir,...

OPG Mili mali nastao je u Zajačkom selu kraj Ozlja. Gazdarica Katarina Šoštar Meserko u proizvodnji češnjaka već je 5 godina, a u rodni kraj vratila se iz Slovenije 2018. godine gdje je radila...

Batat (Ipomoea batatas L. (Lam.)) je višegodišnja tropska kultura koja potječe iz sjevernog i središnjeg dijela J. Amerike, odakle se proširila u Afriku, jugoistočnu Aziju i u druge zemlje vlažne tropske klime. Batat su uzgajali Maje i Inke u Peruu, a prema nekim nalazima procjenjuje se da se uzgaja već više od 8000 godina. Batat spada u porodicu slakova, (Covolvulaceae), višegodišnja je zeljasta biljka, koja se pretežno uzgaja kao jednogodišnja.