fbpx

Vinogradarstvo

Ogrozd u kućnom vrtu

0
Uzgoj ogrozda u kućnim vrtovima manje je proširen od uzgoja jagoda, ribiza i malina. Uzrok je nedovoljno poznavanje ove vrijedne jagodaste voćne vrste. Prema klimatskim prilikama i svojstvima tla, ogrozd je manje izbirljiv. Podnosi manje povoljne klimatske prilike nego malina, ribiz i jagoda. Pozebe tek kod -35° C u razdoblju zimskog mirovanja. No, osjetljiv je prema ljetnoj žezi ako ga uzgajamo na otvorenim sunčanim južnim položajima, gdje zbog velike vrućine i niske relativne vlage zraka može nastupiti palež lišća, odnosno toplotni udar ili toplotni stres.

Rani botritis već prije cvatnje!

0
Sinoptičari su početkom ovogodišnjeg lipnja često za klimatske uvjete navodili kako nešto slično nije zabilježeno posljednjih pedesetak godina, a kako upravo meteorološki uvjeti najviše utječu na pojavu i razvoj bolesti vinove loze s pravom možemo najaviti i očekivati negativne patološke promjene kakve ne vidimo u prosječnim sezonama.

Protutučne mreže – sigurna i trajna zaštita

0
Odavno se o protutučnoj zaštiti nije pričalo kao zadnjih godina. Nažalost, sve su to bili razgovori s povodom. Meteorološka statistika pokazuje da tuča pada sve češće i sve više, a globalne klimatske promjene idu u prilog prognozama da će se ovaj trend nastaviti još niz godina. Izbor najučinkovitijeg sustava protutučne zaštite postaje važniji nego ikad.

Vinograd u lipnju

0
Ljetna obrada tla je prvenstveno plitka, površinska obrada. Ne preporučujemo ljetnu obradu provoditi tijekom cvatnje, a niti za vrijeme velikih sparina. Osnovna je svrha sačuvati vodu u tlu tijekom ljeta i održati površinu čistu od korova, sve do dubine desetak centimetara. Mladi vinograd ne preporučuje se zatraviti do šeste godine, zbog oduzimanja dijela vlage i hrane travnih kultura. Svaki posao u vinogradu treba početi od tla, dakle kosidbom. Ako vinograd kosimo, onda ga prije poslova pokosimo, a ako ga kopamo, onda je bolje kasnije kopati, zbog toga da ne ugazimo zemlju i omogučimo brći razvoj korova.

Uoči sadnje vinograda

0
Iz naslova bi trebalo očekivati da će u ovom članku biti opisane najvažnije radnje koje prate podizanje jednoga novoga vinogradarskog nasada. Međutim, kako se u posljednje vrijeme kod ovog važnog posla čine neoprostive grješke, smatramo potrebnim upozoriti sve one koji sade nove vinograde na moguće posljedice koje se zbog nekih nepravilnih postupaka ili radnji mogu dogoditi.

Uzroci loših promjena na grožđu

0
Za razliku od izrazito suhe i vruće 2003., protekle 2004. i ova vinogradarske proizvodne sezone obilovale su oborinama i neuobičajeno niskim noćnim temperaturama u prvom dijelu vegetacije (potkraj travnja i tijekom većeg dijela svibnja). Izmjena toploga, sunčanoga i sparnoga meteorološkog razdoblja s osvježavajućim ljetnim ciklonama, koje obilnim pljuskovima donose niže prosječne temperature zraka, pogoduje najopasnijim gljivičnim bolestima vinove loze - plamenjači i pepelnici.

Vrhunska vina

0
Kako i sam naziv kaže, vrhunska vina po kakvoći spadaju u sam vrh vinarske proizvodnje i predstavljaju pravu osobnu kartu svake vinarske zemlje. Osobnu kartu po kojoj će se ona ne samo hvaliti, nego po kojoj će biti i prepoznatljiva.

Kako odabrati pjenušac?

0
Pjenušavo vino proizvodili su pa u njemu i uživali još stari Rimljani, o čemu govori rimski pjesnik zlatnog Augustova doba Virgilije. Osim tog spomena pjenušavog vina, nađene su prilikom arheoloških iskapanja čaše koje podsjećaju na današnje.

Tehnološka i fenolna zrelost grožđa

0
Zrelost grožđa prati se na temelju povećanja šećera i smanjenja kiselina. Kada pri kraju praćenja povećanje šećera stagnira dva dana a sadržaj kiselina se smanjuje, trenutak je berbe pa u tom slučaju govorimo o TEHNOLOŠKOJ ZRELOSTI GROŽĐA. Međutim, za berbu crnog (crvenoga) grožđa važno bi bilo pratiti obogaćivanje grožđa fenolnim tvarima.

Vinska kraljica Hrvatske

0
Nakon dviju vinskih kraljica Zagrebačke županije - Nataše Puhelek i Irene Majcenović, ove smo godine dobili i Vinsku kraljicu Hrvatske. Riječ je o splitskoj srednjoškolki Maji Bedalov, koja je izabrana i okrunjena na sajmu Gast 2004., u Splitu.

Vrijednost crnog vina

0
Crno vino dobiva se vrenjem masulja, najćešće bez peteljkovine. Crvena boja daje obilježje i osobnost crnom (crvenom) vinu. I još nešto o nazivu ovih vina. Kod nas je uvriježen naziv crna vina, međutim, pravilnije bi bilo ova vina nazivati crvenima, pa tako u Njemačkoj nose naziv po stvarnoj boji - Rotwein, u Francuskoj - vin rouge, u Italiji - vino rosso.

Lozne podloge za primorske vinograde (I)

0
Pravilno odabrana lozna podloga mnogo utječe na uspješnu vinogradarsku proizvodnju, osobito u toplijim krajevima.Neodgovarajuća podloga može loše djelovati na urode i kakvoću grožđa te trajnost vinograda.Lozni rasadnici koji bi u ovome trebali imati izuzetnu ulogu trenutno ne nude zadovoljavajući izbor niti količine loznih podloga.