Vinogradarstvo

Proizvodnja domaćih vina nerijetko zna završiti nekom manom vina budući da je sam proces proizvodnje vina složen i zahtjevan. Sve je veći broj vinogradarsko - vinarskih udruga „malih vinara“ koji se vinogradarstvom bave iz...

Stranice u tiskanom izdanju: 60 - 61 Fitoplazme su jednostanični prokariotski organizmi bez stanične stijenke te su zbog toga promjenjivog oblika. Vide se samo vrlo velikim povećanjem. One parazitiraju intercelularno u floemu biljaka i raznim tkivima kukaca. Fitoplazme vinove...

Stranice u tiskanom izdanju: 69 - 70 Ekološka poljoprivreda, definirana posebnim Zakonom (u našoj zemlji prvi je zakon usvojen još u siječnju 2001. godine) i pratećim Pravilnicima, nastoji svim gospodarski i društveno opravdanim metodama smanjiti negativne posljedice kemijsko-tehnoloških mjera i time spriječiti...

Stranice u tiskanom izdanju: 57 - 59 Poljoprivreda je kroz povijest, gotovo u svim zemljama zapostavljena i omalovažavana, kao manje vrijedna ljudska djelatnost. Do nedavno, države EU stimulirale su proizvođača na što veću proizvodnju putem subvencija za...

Stranice u tiskanom izdanju: 61 - 63 Početkom godine usvojen je Nacionalni program pomoći sektoru vina, tzv. „Vinska omotnica“, za razdoblje od 2019. do 2023. godine vrijedan 55,5 milijuna eura, odnosno 11,1 milijun eura godišnje. Kako bi se sredstva predviđena Programom...

Članovi Udruge vinara Kutjeva Ivica Perak, te Dario Zorić prilikom promocije vina u Zagrebu, najavili su novosti u svom radu za ovu godinu. Perak, ove godine počinje graditi novi veliki podrum, jer se sadašnji nalazi u sklopu obiteljske kuće, a Zorić će povećati vinograde na najprestižnijim vinogradskim lokacijama, ne samo u Kutjevu.

Vinjak je jako alkoholno piće dobiveno destilacijom vina s ili bez vinskog taloga koje nakon destilacije dozrijeva u bačvi. Kao gotov proizvod mora sadržavati najmanje 37,5% vol. alkohola. Vinjak se uglavnom kao krajnji proizvod dobiva kupažiranjem vinjaka različitih godišta. Zbog odležavanja u bačvi otpuštanjem tanina dobiva zlatno žućkastu boju, a miris i okus daju lijepe, lepršave note vanilije i kokosa.

Za sve načine cijepljenja koji se obavljaju u proljeće (cijepljenje pod koru, cijepljenje na jezičac, proljetna okulacija i proljetna čip – okulacija), plemke se moraju uzeti u vrijeme mirovanja dok još u njima ne kolaju sokovi, ali ne u vrijeme jakih hladnoća, i čuvati dok u podlozi ne krenu sokovi.

Nedavno smo dobili pitanje pretplatnika iz Istre kojeg zanima zašto u njegovom vinogradu starom 10 godina, mlado lišće malvazije mijenja boju i počinje žutiti već u kolovozu, iako redovito gnoji ujesen s NPK 7-20-30, s 0.3 kg po trsu, a na drugim sortama (merlot, cabarnet) to nije toliko izraženo. Uz odgovor na pitanje pretplatnika, u ovom članku bit će riječi i o drugim teškoćama kod ishrane vinove loze uzrokovane nedostatkom hranivih tvari.

Grožđe je grožđe, zar ne? Ipak nije tako jednostavno. Grožđe se prema namjeni dijeli na grožđe za proizvodnju vina, za konzumaciju u svježem stanju, za sušenje te za proizvodnju sokova, džemova, destilata, itd. Razlika između grožđa za potrošnju u svježem stanju i grožđa za proizvodnju vina prvenstveno je u izgledu. Stolno grožđe prije svega mora biti fizički privlačno, velikih bobica i grozdova, bez ili s malo jedva primjetnih sjemenki. Meso mora biti sočno i hrskavo, a kožica tanka i jedva osjetna u ustima. Također, grožđe mora moći izdržati dugo razdoblje skladištenja i transporta do potrošača.

CRO-VIN - 1. Središnji stručni skup za vinogradare i vinare u Svetom Martinu na Muri 3. i 4. svibnja okupio je velik broj vinogradara i vinara iz Hrvatske, stručnjaka, predavača i izlagača, ali i inozemnih gostiju. Organizatori skupa, Gospodarski list i tvrtka Infomart Zagreb, uz suorganizatore Veleučilište u Požegi, Udrugu Hortus Croatiae, tvrtke Fitopromet i Pa-vin, omogućili su sudionicima da razmjene iskustva i saznaju aktualnosti iz sektora vinogradarstva i vinarstva.

S blagdanom Svetog Vinka i kod početka rezidbe, mnogi vinogradari početkom kalendarske godine mogu u nasadima vidjeti posljedice zimskog razvoja crne pjegavosti. Naime, za razliku od većine drugih ekonomski značajnih bolesti vinove loze skriveno razdoblje (inkubacija) uzročnika crne pjegavosti traje bitno duže, pa premda primarne zaraze bilježimo u rano proljeće, prave posljedice od ovog patogenog mikroorganizma vidimo tek krajem naredne zime.

Na kakvoću grožđa za proizvodnju pjenušaca utječu brojni faktori kao što su sorta, klon, sklop u vinogradu, metode i načini rezidbe, prinos, mezo i mikroklima, tlo i dr. Ono što je do sada bilo uobičajeno je manje intenzivno upravljanje vinogradom za grožđe namijenjeno proizvodnji pjenušaca, poglavito u usporedbi s proizvodnjom grožđa za vina redovne berbe.

Udruga vinogradara i voćara Cernik, novogradiški ogranak Udruge Živa Zemlja, Savjetodavna služba, LAG Zapadna Slavonija i OPG Hudolin iz Dragalića, uz potporu Brodsko-posavske županije, Općine Cernik, Hrvatskih šuma, Uprava Nova Gradiška i tvrtke Ravnica, pripremaju razmjenu sjemenja starih sorti povrća i po prvi put veću razmjenu plemki starih sorti voća, ali i plemki šumskih voćkarica pod nazivom „Sačuvajmo stare sorte“.

Blagdanski su dani na pragu. Kako je običaj da svečani stol bude dosta bogatiji i privlačniji nego inače, posebice što se tiče vina, nužno se kvalitetno pripremiti, a upravo ovim prilogom nastoji vam se pomoći u pametnom izboru plemenite kapljice i putokazom kamo da pođete po nju. Naravno, dobre naslove i dobre adrese valja znati ne samo za sada, nego i za razdoblje od blagdana do drugog blagdana…

Posljednjih sezona tuča je značajno oštetila mnogobrojna hrvatska vinorodna područja, a naknadno u takvim nasadima primjećujemo porast neželjenih poremećaja koji se, osim uzročnicima apoplektičnog venuća ("eska"), još pripisuju eskoriozi (Phoma), upali kore vinove loza (Botryosphaeria) i sušenju krakova trsa (Eutypa). Nerijetko se novi nasadi vinograda podižu na položajima koji su donedavno bili šumsko stanište ili uz šume, pa će učestalost pojave različitih uzročnika propadanja drva u skoroj budućnosti biti svakodnevna briga mnogih vinogradara.