Zaštita bilja

Cvjetni štitasti moljac ili staklenički štitasti moljac (Trialeurodes vaporariorum (West.)) potječe iz Srednje i Južne Amerike, a danas je proširen po cijelom svijetu. U Hrvatskoj je štetnik mnogobrojnom kulturnom i divljem bilju, na polju...

U višegodišnjim prosjecima sredinom kolovoza u većini kontinentalnih vinogorja započinje stadij mekšanja boba ili promjena boje kožice (“šara”), odnosno početak dozrijevanja grožđa. Zbog blage zime 2006./2007. ove je godine vegetacija vinove loze započela već početkom drugog desetodnevlja travnja, što je gotovo dva tjedna prije nego proteklih sezona.

Tehnologija uzgoja šećerne repe složen je i zahtjevan proces, kako s gledišta ukupnih agrotehničkih mjera koje poduzimamo, tako i s gledišta mjera suzbijanja korova. Općenito se smatra da korovi šećernoj repi nanose velike štete. Bez mjera suzbijanja korova, prinos bi potpuno izostao.

Svima koji na svojim okućnicama i u vrtovima imaju voćke, sada je krajnji rok za sprječavanje zaraza gljivičnim bolestima i štetnicima. Opisat ćemo neke bolesti koštičavih voćaka čija zaštita počinje već ujesen prilikom otpadanja lišća, koje mnogi zanemaruju. U tom slučaju zimsko prskanjene smije biti zanemareno.

Današnji uzgajivači žitarica suočeni su s brojnim izazovima; pod sve su većim pritiskom da učinkovito skrate rokove i smanje troškove ispravnim odlukama pri odabiru sorti i proizvoda za zaštitu, a da istodobno budu obaviješteni o novim propisima u području poljoprivrednog uzgoja.

Poljoprivredne kulture i ukrasno bilje napadaju brojne štetočinje, te uzrokuju smanjnje uroda i kakvoće poljoprivrednih proizvoda. Smatra se da gotovo jednu trećinu tog smanjenja uzrokuju različiti štetnici (kukci, grinje, nematode, puževi, glodavci i druge...

Obilaskom usjeva ozime raži na području Ličko-senjske županije zabilježena je prisutnost roščića glavnice raži na klasovima raži. Zaraza na većini usjeva bila je zanemariva, s po nekoliko zaraženih klasova po usjevu.

Bliži se rok sjetve ozimih strnih žitarica (pšenice, ječma, raži, tritikalea) na našim njivama. S nicanjem ozimih usjeva uslijedit će i nicanje korova, njegovih redovitih pratitelja. Kao i drugim poljoprivrednim kulturama, korovi strnim žitaricama nanose veće ili manje štete, oduzimajući im prostor nad i ispod površine tla, hranjiva i svjetlo. Koliko će jaki biti konkurentski odnosi između kulture i korova, odnosno koliko će urod biti smanjen zbog zakorovljenosti, ovisiti će o nekoliko čimbenika.

Jabuka zahtijeva od proizvođača najviše znanja i iskustva da bi se proizvela zadovoljavajuća količina plodova prve klase po jedinici površine. Pritom, intenzitet pojave i štetnost različitih kategorija štetnih organizama nije ni jedne sezone jednak, pa voćari svake godine do završetka berbe “strahuju” za konačne rezultate proizvodnje

Po podacima Hrvatskog zavoda za statistiku povrće se na površinama Republike Hrvatske uzgaja na sveukupno 6.023 ha, što ukupno daje oko 149.000 tona svježeg povrća godišnje. Od toga se u ekološkoj proizvodnji, povrće uzgaja na približno samo 304 ha. To su brojke koje nas nikako ne bi smjele zadovoljiti.

Žuta patuljavost ječma (Barley yellow dwarf-BYD) virusno je oboljenje koje se javlja na strnim žitaricama, a posebno je opasna za usjeve ozimog ječma i ozime pšenice jer do zaraze dolazi tijekom jeseni, a u to su vrijeme navedeni usjevi u stadiju razvoja od jednog do više malih listova.

Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hübner) ubraja se u polifagne štetnike, jer napada više od 200 biljnih vrsta, međutim najznačajnije štete pravi na kukuruzu, jer tu pronalazi najpovoljnije uvjete za razvoj i ishranu. Osim na kukuruzu štete pravi i na povrću, posebice na paprici gdje može uništiti 40-60% uroda, ako se ne primjeni odgovarajuća zaštita. Napada i velik broj korovnih vrsta, te je njegovo suzbijanje zbog toga dosta otežano.

U ozimim žitaricama apsolutni prioritet za proizvođače je kvaliteta. U tom kontekstu, osim borbe protiv korova, potrebno je osigurati i učinkovitu zaštitu od napada patogenih gljivica, uzročnika biljnih bolesti tipičnih za žitarice. U povoljnim uvjetima za zarazu, biljne bolesti imaju značajan utjecaj na količinu prinosa i kvalitetu zrna.

U prošlom broju Gospodarskog lista (4/2006) pisali smo o primjeni herbicida prije nicanja šećerne repe. Nedostatke primjene herbicida u tom roku moguće je ukloniti primjenom herbicida nakon nicanja korova i šećerne repe (post-emergence), odnosno proizvođač se može odlučiti za suzbijanje korova nakon njihova nicanja, bez pre-em primjene herbicida.

S obzirom da se prema Zelenom planu Europske komisije planira postupno smanjenje uporabe kemijskih pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji za 50% u skorijoj budućnosti (već do 2030.g.) htjeli smo u Gospodarskom listu čuti mišljenje onih...

Pripreme ulaska Hrvatske u EU traži brojne prilagodbe naših zakona, a među njima to je i Zakon o sredstvima za zaštitu bilja. Prema starom Zakonu o zaštiti bilja iz 1995. rješavani su svi zahtjevi za registraciju SZB, na osnovi provedenih istraživanja biološke učinkovitosti i fizikalno kemijske analize, na sjednici Komisije za zaštitu bilja, a zadnja od njih održana je 2008.