Zaštita bilja

Klima kontinentalnog područja naše zemlje sve više tijekom ljeta poprima neka "tropska" obilježja (nesnosne vrućine i sparine), a kao posljedica toga pojavljuju se i "novije" vrste biljnih nametnika koji su prijašnjih godina opisivani samo kao povremeni štetnici.

Ozime žitarice biljke su čija se vegetacija proteže u vrlo dugom razdoblju, počinje u jesen, a završava u srpnju. Tako su biljke na polju 8-9 mjeseci i tada su izložene napadu brojnih štetnika.

Skladištenje i čuvanje plodova voća nakon berbe na određeno vrijeme, predstavlja vrlo važan dio tehnološkog procesa u suvremenoj voćarskoj proizvodnji. Međutim, unatoč kontroliranim uvjetima koji vladaju u skladištima, postoji mogućnost kvarenja plodova voća, i to prvenstveno zbog pojave određenih bolesti (tzv. post-harvest diseases), o kojima se mora voditi računa još i prije same berbe voća. To su obično bolesti kojih u tijeku vegetacije uopće nema ili se samo sporadično pojavljuju na kraju vegetacije.

U prošlom broju Gospodarskog lista opisana je primjena herbicidnih pripravaka koji se u ozimim žitaricama koriste nakon sjetve, a prije nicanja. Većina pripravaka može se koristiti u jesen i prije i nakon nicanja usjeva.

Zbog neobično velike količine vlage u “prvoj polovici ljeta” ove su sezone plodovi jabuka svih sorata iznadprosječne debljine već sredinom mjeseca srpnja (izuzetak su nasadi na lakšim i propusnim tlima gdje nije obavljeno kemijsko i ručno prorjeđivanje plodova), a krajem kolovoza očekujemo berbu ranijih dominantnih sorata jabuka, Elstar i Gala.

Jabuka zahtijeva od proizvođača najviše znanja i iskustva da bi se proizvela zadovoljavajuća količina plodova prve klase po jedinici površine. Pritom, intenzitet pojave i štetnost različitih kategorija štetnih organizama nije ni jedne sezone jednak, pa voćari svake godine do završetka berbe “strahuju” za konačne rezultate proizvodnje

Nacionalni program praćenja (monitoring) ostataka pesticida u proizvodima biljnog podrijetla ima za cilj ustanoviti količinu ostataka pesticida, provjeriti odgovaraju li propisima koji određuju maksimalne razine ostataka pesticida i pridržavaju li se poljoprivredni proizvođači načela dobre poljoprivredne prakse te na taj način zaštititi zdravlje potrošača.

Rajčica je širom svijeta rasprostranjena kultura. Od početka 20. Stoljeća njena proizvodnja stalno raste i s površinama od 3,7 mil. ha danas zauzima 10. mjesto po proizvodnji hrane. I u Hrvatskoj rajčica ima veliki značaj.

Općenito je poznato da je šećerna repa jedna od zahtjevnijih ratarskih kultura u odnosu na plodored. Uzak plodored ili uzgoj u monokulturi redovito rezultiraju umanjenim prinosom.

Tehnologija proizvodnje sjemenske lučice se bitno ne razlikuje od proizvodnje luka za potrošnju. Maksimalnu pažnju treba posvetiti suzbijanju biljnih bolesti, jer je zaražena lučica izvor prvih ili primarnih infekcija u polju. Poznato je da se sjemenom (lučicama) Allium vrsta (luk, češnjak, poriluk) prenosi 13 ekonomski značajnih gljivičnih i virusnih oboljenja.

Tehnologija uzgoja šećerne repe složen je i zahtjevan proces, kako s gledišta ukupnih agrotehničkih mjera koje poduzimamo, tako i s gledišta mjera suzbijanja korova. Općenito se smatra da korovi šećernoj repi nanose velike štete. Bez mjera suzbijanja korova, prinos bi potpuno izostao.

Poput jezgričavih i koštičavih voćaka i na jagodastim voćkama trebali smo u fazi zimskog mirovanja provesti zimsko prskanje u cilju smanjenja zaraza s bolestima i štetnicima tijekom vegetacije.

Zimsko prskanje se provodi na višegodišnjim kulturama kao što su voćke, vinova loza, maslina, ukrasno grmoliko bilje i dr., zbog brojnih bolesti i štetnika koji prezimljuju na kori ili pod korom ovih kultura. Provodi se u fazi mirovanja pupova, odnosno
u fenofazi A zimskog ili spavajućeg pupa, sve do početka bubrenja pupova. Tu postoje i izvjesna odstupanja ovisno o kulturi i bolesti koja se suzbija.

U razdoblju između 2004. i 2008. godine kroz sutav državnih poticaja podignuto je 126,28 ha novih nasada kupina.

Mnogi voćari se žale i čude na propadanje plodova zadnjeg desetljeća u priručnim skladištima na kojima se na površini ploda nakon berbe pojavljuju pjege, a poremećaj se naknadno širi u unutrašnjost mesa, pa se isti nakon 2 - 3 mjeseca čuvanja u podrumskom skladištu moraju baciti. Ova negativna pjegavost posljedica je pomanjkanja kalcija, u struci opisana kao gorka pjegavost plodova jabuke.

Božićna zvijezda uzgaja se u zaštićenu prostoru, a pritom ju može napasti nekoliko gljivičnih i bakterijskih bolesti. Zaraze se mogu javiti i kasnije kad je biljka već kod kupca.