Gospina trava (Hypericum perforatum L.) ili kantarion višegodišnja je vrsta čija je ljekovitost poznata od davnina. Na našem području raste gotovo svuda; u hrastovim i borovim šumama, na proplancima, livadama i pašnjacima. Najpoznatiji pripravak od gospine trave je tzv. kantarionovo ulje koje ima višestruku upotrebu u narodnoj medicini. Kao ljekoviti pripravci koriste se i tinktura od gospine trave te čaj od gospine trave.

kantarionovo ulje i tinktura od gospine trave
Kantarionovo ulje

Gospina trava sadrži više aktivnih tvari. Najvažniji je hipericinski kompleks koji obuhvaća hipericin, pseudohipericin, izohipericin i protohipericin te flavonoidi koji uključuju hiperozide, kvercitin, rutin i biflavone. Osim njih sadrži i hiperforin, tanine, eterično ulje i procijanidine.

Gospina trava se kao antiseptik koristi za liječenje rana i opekotina, a odavno je poznato njeno sedativno i diuretičko djelovanje pri liječenju neuroloških bolesti, hemoralgije, proljeva, oboljenja urinarnog trakta, kao i u liječenju gastritisa i čira na želudcu te njeno antibakterijsko i antivirusno djelovanje. Upotreba suhog ekstrakta kao sredstvo u borbi protiv depresije, strahova i poremećaja raspoloženja učinila je ovu biljku jednom od najtraženijih i najistraživanijih ljekovitih biljnih vrsta. Gospina trava cvate tijekom ljeta, od svibnja do rujna, ali najviše u srpnju. Bere se gornji dio biljke dok je u cvatu.

Najpoznatiji pripravak od gospine trave je tzv. kantarionovo ulje koje ima višestruku upotrebu u narodnoj medicini. Koristi se protiv posjekotina, opekotina, hemoroida, za zarašćivanje rana, kao antiseptik, protiv bolova jetre i želuca itd.

Priprema kantarionovog ulja: u staklenu bocu staviti jedan dio svježeg cvijeta gospine trave i tri dijela maslinova ulja ili neko drugo kvalitetno ulje. Bocu zatvoriti i držati na suncu 40 dana. Kroz to je vrijeme potrebno svakodnevno promućkati bocu. Nakon 40 dana ulje se procijedi i čuva na tamnom mjestu u staklenoj boci.

Čaj od gospine trave: jednu čajnu žličicu osušenog lista i cvijeta gospine trave preliti s 250 ml kipuće vode. Nakon pet minuta procijediti, po želji zasladiti medom i piti toplo – ujutro prije doručka i navečer prije spavanja. Čaj do gospine trave pije se kod upale maternice, grčeva u crijevima, glavobolje i katara pluća.

Tinktura od gospine trave: postupak je isti kao i kod macerata (ulja) samo što se umjesto ulja stavlja domaća jaka rakija (ili votka) ili 70 % alkohol, procijedi i koristi 3 x dnevno po 30 – 40 kapi razrijeđeno u malo vode / čaja.

Oralno uzimanje tinkture kod depresije može biti bez pauze dugotrajno i višemjesečno, bez štetnih posljedica. Tinktura od gospine trave služi i za tretiranje modrica, uganuća, gihta i ogrebotina.

Važno je ne koristiti zajedno antidepresive i pripravke gospine trave!

U ČLANCIMA ISPOD PRONAĐITE RECEPTE ZA PRIPREMU JOŠ RAZNIH TINKTURA I ČAJEVA:

Tinktura od gospine trave

Kako se priprema tinktura pasiflore?

Čaj i tinktura od divizme

Tinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu

Tinktura od bosiljka – pomaže kod uboda insekata

Tinktura od češnjaka

Čaj od peršina – kako ga pripremiti?

Čaj od kukuruzne svile

Čaj od trputca – biljke bakteriostatskog djelovanja

Tinktura od koprive protiv opadanja kose

Čaj i sirup od bazge – delicija i lijek

Tinktura od kadulje

Tinktura od majčine dušice za borbu protiv parazita

Čaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj

AUTORI:

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

dr. sc. Monika Vidak

Zavod za sjemenarstvo, Agronomski fakultet u Zagrebu, Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

Prethodni članakZaštita luka od bolesti tijekom ljeta
Sljedeći članakKako se priprema tinktura pasiflore?
Monika Vidak, mag.ing.agr.
Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu 2013. godine gdje je i zaposlena od 2015. godine u sklopu projekta „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”. Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Osnovnu školu završava u Velikom Trgovišću, a Opću gimnaziju A.G. Matoš u Zaboku. Preddiplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2010. godine završnim radom „Odnos sadržaja klorofila u listu i prinosa zrna u sintetičkoj populaciji kukuruza“, čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera biljnih znanosti. Diplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2013. godine diplomskim radom „Utjecaj prihrane dušikom na prinos ozimog graška u smjesi s pšenicom“ te stječe akademsku titulu magistra inženjera biljnih znanosti. Tijekom studiranja je bila dobitnica dvije Dekanove nagrade: „Agronomska svojstva novih genotipova ozime grahorice u smjesi s pšenicom“, ak. god. 2008/2009 te „Utjecaj folijarne gnojidbe na prinos herbe i eteričnog ulja kod pet različitih kultivara bosiljka (Ocimum Basilicum L.)“, ak. god. 2010/2011. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je zaposlena od 2015. godine kao stručni suradnik, a od 2017. kao asistent u sklopu projekta HRZZ „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”, odnosno „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. 2015. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti.