Vinogradarstvo

Potencijal iskoristivosti i učinkovitosti dušičnih gnojiva u vinogradima znatno se poboljšao posljednjih godina, poglavito dostupnošću novih informacija o vremenu aplikacije dušičnih gnojiva i potrebama vinove loze za dušikom. Zagađenje podzemnih voda nitratima veliki je problem u...

Dobro je poznato da je pravilno korištenje finog taloga, poznato pod nazivima „batonnage“ ili „sur lie“ ili „on lies“, doprinosilo harmoničnosti i punoći vina. Klasični postupak je, međutim, bio dugotrajan, te je uz gubitke vina postojao i rizik kvarenja vina.

Divlja loza (Vitis sylvestris) penjačica je ili puzavi grm. Listovi su joj okruglasti ili dlanasto razdijeljeni na 3-5 nazubljenih režnjeva, na naličju dlakavi. U svibnju i lipnju divlja loza cvate neuglednim zelenkastim cvjetovima složenim...

Vinova loza je kultura čiji se uzgoj danas bazira na sortama koje su prikladne za određena uzgojna područja, ali i pojedine tehnologije proizvodnje. Svaka sorta vinove loze nastala je samo iz jedne sjemenke, iz koje je izrastao prvi trs. Svaki trs koji je nastao iz sjemenke je različit. Kod vinove loze koristi se tzv. vegetativno razmnožavanje kod kojeg se novi trsovi dobivaju iz vegetativnih dijelova (vegetativnih pupova), što znači da je svaki novi trs koji se dobije na ovaj način jednak ishodišnom trsu i ima istu genetsku osnovu (isti genom). Grupa (populacija) trsova koji su nastali na ovaj način u vinogradarskom smislu naziva se sorta. Ovakav način razmnožavanja u biološkom smislu nazivamo kloniranje.

Gnojidba borom je redoviti tehnološki zahvat u modernoj poljoprivrednoj proizvodnji, pogotovo kod uzgoja vinove loze, masline, jabuke, cvjetače/brokule i šećerne repe. Međutim i kod ostalih kultura, poput jagode, uljane repice, suncokreta, krumpira ili soje,...

Sorta debit autohtona je sorta Dalmatinske zagore i Sjeverne Dalmacije. Podrijetlo sorte je intrigantno kao i kod većine drugih autohtonih sorata s obzirom da današnje ime upućuje na talijansko podrijetlo sorte (tal. debito-dug) što...

S blagdanom Svetog Vinka i kod početka rezidbe, mnogi vinogradari početkom kalendarske godine mogu u nasadima vidjeti posljedice zimskog razvoja crne pjegavosti. Naime, za razliku od većine drugih ekonomski značajnih bolesti vinove loze skriveno razdoblje (inkubacija) uzročnika crne pjegavosti traje bitno duže, pa premda primarne zaraze bilježimo u rano proljeće, prave posljedice od ovog patogenog mikroorganizma vidimo tek krajem naredne zime.

Donesen je novi Pravilnik o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze koji je objavljen u Narodnim novinama broj 76/2019. te se isti primjenjuje od 17. kolovoza 2019. Pravilnikom o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze propisan je način utvrđivanja granica...

Kupažiranje, sljubljivanje ili križanje vina je miješanje dva ili više vina, radi postizanja željenog sastava vina, ili vina boljih organoleptičkih osobina. Prema tome, vina kupažiramo zbog održavanja stalne kakvoće, odnosno marke vina (po čemu je prepoznatljiv određeni podrum), isto tako da bi popravili kakvoću određenog vina, pa se tako kupažiraju vina različitog kemijskog sastava (s obzirom na alkohol, ukupnu kiselost i aromatski profil…), kao i zbog osvježavanja starih vina, ili pak otklanjanja nekih nedostatka vina.

Za rakije prvorazredne kakvoće potrebno je uzimati samo zrelo, neoštećeno i dobro čuvano voće. Od voća koje nije priklad no za dulje čuvanje i uskladištenje, koje je prezrelo, oštećeno i manje kvalitetno, kao i od potpuno dozrelog voća može se dobiti još uvijek dobra rakija.

Voćno vino od jabuka, popularno zvani cider, piće je poznato već od davnina. U Odiseji (cca. 900 prije Krista.) spominju se voćnjaci jabuka, a i u drugim grčkim i rimskim djelima nalaze se zapisi o proizvodnji alkoholnih pića od jabuka, krušaka i ostalog voća.

Vinovoj lozi najviše odgovaraju tla neutralne, blago kisele ili blago alkalne reakcije. Na kiselim tlima, prije sadnje vinograda, treba izvršiti popravljanje tla i odabrati otporniju loznu podlogu, dok će se kasnije velika pažnja morati posvetiti pravilnoj gnojidbi.

Plamenjača vinove loze ili peronospora (Plasmopara) je još uvijek najopasnija bolest u vinogradu. Početkom novog milenija usprkos pojavi novih skupina vrlo djelotvornih fungicida i upozorenjima putem globalnih informacijskih sustava prosječne su sezonske štete od...

Jedna izreka kaže: Kako vino ulazi, tako riječi izlaze. Vino je mnogo više od poljoprivrednog proizvoda i uz mnoge zdravstvene koristi kod umjerenog korištenja, čini naš svijet društvenijim i prijateljskijim. Kako bi vas pobliže...

Vinarija Horvat iz međimurskog Svetog Urbana stasala je u kvalitetnu vinsku kuću. Minulih nekoliko godina uistinu je zlatno vrijeme jer vinarija posluje vrlo dobro. Vina su nikada bolja, što potvrđuje bezbroj odličja i priznanja. U...

Početkom svibnja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, točnije na vinogradarsko-vinarskom pokušalištu Jazbina posađena je nova kolekcija autohtonih sorata vinove loze. U kolekciji je posađeno 155 primki od čega 126 predstavljaju autohtone sorte, a ostalih...