Voćarstvo

Japanska jabuka, ili kako je još nazivaju kaki, voće je koje se često nađe na policama naših prodavaonica. Zbog nepoznavanja, ne koristi se mnogo a kupuju ga uglavnom samo oni koji su ga već probali ili iz znatiželje. No, kaki svojom hranidbenom vrijednošću zaslužuje značajnije mjesto među ljubiteljima voća.

Posljednjih godina vrlo je atraktivan uzgoj sadnica trešanja niskog rasta, koje dosegnu 2,5 - 3 metra visine, ovisno o uzgoju, rastu i terenu. Voćke se sade na međusobnoj udaljenosti 2,5 - 3 metra, što omogućuje veći broj stabala na manjem prostoru. Tajna je u podlogama za trešnju, a u većini slučajeva radi se o Giseli 5 i Giseli 6, koje osim niskog rasta omogućavaju rađanje trešanja već druge godine nakon sadnje.

Nakon destilacije često se primjećuje niz nedostataka rakija i to vizualno glede boje i bistrine kao i glede okusa, mirisa i aroma (kad nije dovoljno izražen sortni karakter voćne vrste od koje je destilat dobiven). Valja naglasiti da se svi nedostaci rakija ne mogu uvijek i uspješno ukloniti, jer se postupcima uklanjanja nedostataka znatno narušava sortni karakter tj. aroma rakije, pa se više ne može prepoznati od koje voćne vrste potječe. Takva rakija mora se miješati s drugom ispravnom rakijom, a isto tako treba znati da se neki od nedostataka mogu samo djelomice ukloniti.

Bobičasti plodovi brusnice, latinskog naziva Vaccinum macrocarpon, neizostavni su na tržnicama tijekom ljetnog i rano jesenjeg razdoblja.

Kineskim oplemenjivačima voćaka uspjelo je dobiti kiviku sa žutom bojom mesa od vrste Actinidia chinensis. Osim što ima žuto meso, odlikuje se krupnim plodom izvrsne kakvoće, a ujedno dozrijeva 20 - 25 dana prije glavne sorte Hayward. Plodovi teže oko 110 grama, valjkasta su oblika s kožicom dosta čvrstom pa dobro podnose prevoženje, a ujedno su otporni prema vjetru i napadu mediteranske muhe (Ceratitis capitata).

Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva. Mnogi se pitaju: šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki način suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara, čim ih primijete na svojim voćkama, bojeći se da će im lišajevi možda nauditi. Odgovor je da se ne trebaju bojati, jer lišajevi nisu opasni.

Među štetnicima plodova mnogih voćnih vrsta voćna pipa zauzima značajno mjesto. Pipa neposredno ili posredno svake godine uništi veliki broj plodova. Pojedinih godina zbog napada tog štetnika štete mogu biti katastrofalne, jer urod može biti gotovo potpuno uništen.

Karantenska bakterijska palež (Erwinia amylovora) jezgričavog voća i ukrasnoga grmlja na području naše države lokalno je prisutna od 1995. Najopasnija je bolest jabučastog voća (jabuke, kruške, dunje, mušmule, oskoruše) i brojnoga ukrasnoga grmlja (japanska dunja, dunjarica, glog, japanska mušmula, merala, glogovica, fotinija).

Sorte maline dijele se u dvije skupine - jednorodne, koje rode jedanput godišnje, i dvorodne koje rode dvaput godišnje. Doduše, postoje i amaterske sorte koje rode tijekom čitave godine, ali je njihovo značenje malo pa se uzgajaju samo u kućnim vrtovima. Takva je na primjer sorta Romi. Plodovi jednorodnih dozrijevaju od početka lipnja do početka srpnja, a dvorodnih još jednom, i to od kraja kolovoza do kraja rujna, a u pojedinim godinama i do kraja listopada, ako su klimatske prilike povoljne. Dvorodne ili kako se još zovu rifiorente daju veći ukupni urod godišnje.

Orah se zbog ukusnih i hranjivih plodova te kvalitetnog drveta uzgaja u gotovo svim dijelovima svijeta, osim tropskih i suptropskih područja. Već je u starom vijeku dobio naziv kraljevskog drveta, budući da se iskorištavaju svi njegovi dijelovi: cvjetovi, listovi, kora, zeleni i zreli plodovi, drvo, pa čak i drvenaste pregrade unutar sjemenke.

Po završetku cvatnje, odnosno oplodnje počinje rast ploda. U rastu ploda voćaka razlikujemo tri različite faze.

Posljednjih je godina u našoj zemlji znatno pojačano zanimanje za uzgoj kupina, pa je tako zasnovan već priličan broj intezivnih nasada, pogotovo u okolici Zagreba, Gorskom kotaru i Međimurju.

Rasprostranjenost i uzgoj pojedinih vrsta i sorti voćaka na području Hrvatske, određeni su velikim dijelom stupnjem prikladnosti klimatskih prilika u pojedinim regijama i podregijama, odnosno specifičnim reagiranjem vrsta i sorata voćaka prema klimi.

Dunja (Cydonia oblonga) je kod nas nepravedno zanemarena voćna kultura, ali je ipak svima dobro poznata. Iako nije raširena u plantažnom uzgoju, mnogi je imaju kao pojedinačno stablo u svome vrtu. Ova voćna vrsta je podložna napadu više bolesti, od kojih su u našim uvjetima najčešće: monilioza ili palež, pepelnica, pjegavost lišća, trulež plodova, bakterijska palež i hrđa ili dunjin pikac.

Uzročnik krastavosti lišća i plodova jabuka i krušaka (Venturia inaequalis, Venturia pyrina) najčešća je gljivična bolest, koja se u različitom intenzitetu javlja svake godine u nasadima jabuke i kruške. U područjima s tradicionalnom proizvodnjom jabuke i kruške, gdje je prezimljujući potencijal bolesti vrlo jak, a u plantažnim su nasadima dominantne osjetljive sorte, intenzitet pojave bolesti određuje količina i raspored oborina.

Limun se može uzgajati u slobodnom ili zatvorenom prostoru, ovisno o klimatskim uvjetima. U oba uzgoja on je svojim lišćem, cvijetom i plodom lijep i drag ukras. Međutim, postoje sorte limuna koje se posebno istiću svojim uresom.