Povrćarstvo

sjetva matovilca matovilac

Jesenska sjetva matovilca

0
Matovilac je dvogodišnja biljka, razmjerno kratke vegetacije (vegetacija traje 8 - 10 mjeseci od sjetve do fiziološke zrelosti), ali može se uzgajati i kao jednogodišnja kultura.
Grah mahunar za jesensku berbu

Grah mahunar za jesensku berbu

0
Grah mahunar pripada skupini kultivara mahunastog povrća čiji je cilj proizvodnje dobivanje zelenih ili žutih sočnih, ukusnih i hranjivih mahuna. Proizvodnja graha mahunara sve se više širi na površinama, a za to postoje brojni razlozi.
Uzgoj brokule - kao drugi usjev

Uzgoj brokule – kao drugi usjev

0
Brokula se uzgaja kao rani, srednjorani, odnosno srednjokasni usjev, iako najbolje uspijeva kao kasni jesenski usjev, iz postrnog uzgoja. Njezina vegetacija znatno je kraća nego cvjetače, a kada se sadi u lipnju kao drugi usjev, za berbu pristiže u kolovozu, rujnu i listopadu. U priobalju se može uzgajati i kao zimski usjev.
Korjenasto povrće - sjetva u više navrata

Korjenasto povrće – sjetva u više navrata

0
U vrtovima i na većim površinama tijekom proljeća sije se u jednom ili više navrata korjenasto povrće koje koristimo tijekom cijelegodine. Mrkva i peršin su povrtne kulture koje se uz sa latu najčešće uzgajaju u malim vrtovima, ali se i dosta koriste u prerađivačkoj industriji pa ih se uzgaja i na većim površinama. Uz njih možemo još spomenuti i celer i pastrnjak.
Suvremeni uzgoj rajčice

Suvremeni uzgoj rajčice

0
Rajčica (Lycopersicon esculentum) jedna je od najčešćih i gospodarski najznačajnijih povrćarskih vrsta koja se uzgaja u otvorenom i zaštićenom prostoru. Koji su uvjeti uspijevanja, potrebe za vodom u ovisnosti o temperaturi, plodred i izbor zemlje, kakva je berba rajčice? Donosimo i osvrt na gnojidbu ovisno o plodnosti tla. Proizvodnja ploda rajčice je isplativa i visoko akumulativna ako se primjenjuju pravilna agrotehnika i stručne spoznaje i dostignuća suvremene povrćarske proizvodnje.
Bolesti kupusnjača

Bolesti kupusnjača

0
Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu. Ističu se njihova hranidbena, ljekovita i sideratna (biofumigantna) svojstva. Među brojnim vrstama unutar roda Brassica najvažniji su kupus (B.oleracea var. capitata), kelj (B.oleracea var. sabauda), cvjetača (B.oleracea var. botrytis) i brokula (B.oleracea var. italica).
Češnjak - proljetna sadnja

Češnjak – proljetna sadnja

0
U našim krajevima raširene su dvije forme češnjaka - proljetni i jesenski. Razlikuju se prema morfološkim i fiziološkim svojstvima, ali i po izgledu. Način uzgoja proljetnog i jesenskog češnjaka također se razlikuje.
Činjenice o slatkom krumpiru ili batatu

Činjenice o slatkom krumpiru ili batatu

0
Slatki krumpir ili batat nije krumpir, nije čak ni njegov daleki rođak. Krumpiri su u stvari gomolji, a slatki krumpir je korijen i dio je obitelji Convolvuceae. Indijanci su slatki krumpir uzgajali davno prije Kolumbova dolaska na obale Amerike 1492.
Klijališta u zimskom uzgoju povrća

Klijališta u zimskom uzgoju povrća

0
Staklenici i plastenici niknuli su na svakom koraku, kao logičan nastavak nastojanja da se proizvodnja povrća produlji što dalje ujesen, a po mogućnosti i zimi. Nove tehnike i materijali pomogli su osuvremenjavanju osnovnih oblika proizvodnje. Tako se sada u vrtovima mogu naći „male kučice” - plastenici, ali i dugi tuneli plastenika ili staklenika velikih proizvođača, gdje je sve automatizirano - zračenje, grijanje, natapanje. . .
Kad salata „pobjegne” u cvijet

Kad salata „pobjegne” u cvijet

0
Salata je povrtna kultura koja se jede svježa tijekom cijele godine. Priprema se kao prilog jelu ili kao samostalni obrok. Jeste li znali da su Hrvati u potrošnji salate pri vrhu europske ljestvice? Znači, volimo salatu, koristimo ju u raznim obrocima i proizvodimo na većim i malim površinama.
Pravilna sadnja lukovica

Pravilna sadnja lukovica

0
Mnoge od naših omiljenih lukovica potjeću iz stepskih područja gdje su navikle na glineno-pjeskovita tla. Takvo tlo poželjno je i u vrtu. Samo stanovnici šuma poput pasjeg zuba dobro uspijevaju na glinenom vlažnom tlu.
Sjetva zimske salate

Sjetva zimske salate

0
Salata za uzgoj preko zime može se sijati i u priobalju i na kontinentu. S obzirom na to da lako podnosi hladnoću, za berbu pristiže u travnju i svibnju iduće godine. Kako bi što racionalnije iskoristili prostor u vrtu, zimska salata se sije na mjesto s kojega smo uklonili neku drugu povrtnu biljku. Prije sjetve tlo je potrebno pripremiti i pognojiti, jer to je osnovni preduvjet da salata napreduje.
Dobivanje ulja iz bundevinih sjemenki

Dobivanje ulja iz bundevinih sjemenki

0
Tehnologija prerade bundevina ulja sastoji se iz nekoliko faza:
- pranje sjemenki
- sušenje sjemenki
- odvajanje primjesa
- odvajanje ljuske kod običnih sjemenki
- usitnjavanje (mljevenje) sjemenki
- kondicioniranje (dodavanje vode)
- prženje
- prešanje.
Sjetva povrća u drugom roku

Sjetva povrća u drugom roku

0
Na tezgama tržnica i trgovina već se nalazi obilje svakovrsnog povrća iz ovogodišnjeg uzgoja. Dolazi nam u prodaju manje ili više svježe, ovisno o vrsti. Danas se mnoge vrste povrća trpaju u hladnjače i čuvaju kako bi se postignula što viša cijena, ili kako bi bile stavljene u prodaju u pogodan čas (za trgovinu), kad nečega drugoga nema. Ipak je svježe povrće, ubrano zrelo i stavljeno u promet što kraće nakon berbe, najboljeg okusa i ima i najveću hranidbenu vrijednost.
Povrtnjak u srpnju

Povrtnjak u srpnju

0
Već smo upozoravali na sušu, vrlo štetnu za biljnu proizvodnju (povrća, ratarskih kultura, ali i voća). No, do sada se suša ni u jednom našem području nije pokazala katastrofalnom. Činjenica je da je izostala zima s obiljem snijega, koji pri topljenju tlo vrlo dobro opskrbljuje vodom u predsjetveno doba. Međutim, ovisno o području bilo je oborina tijekom proljeća. Negdje je palo previše, a negdje i premalo kiše.
Luk - začin

Luk – začin, lijek i insekticid

0
Sok od luka protiv žgaravice, uboda stršljena i kurjih očiju. Otopina luka protiv peronospore, antraknoze i bakterioze.