Voćarstvo

Podržavajući razvoj održive poljoprivrede tvrtka Bayer na tržište uvodi biološka sredstava za zaštitu bilja. Serenade ASO QST 713 prvi je biološki fungicid i baktericid u ponudi tvrtke Bayer d.o.o.! Serenade ASO efikasan je u suzbijanju...

U svijetu postoji oko 15 vrsta i oko 2000 sorti šljiva. Šljiva potječe iz Azije, a poznata je bila još u starom vijeku. U našim krajevima je jedna od najomiljenijih voćaka. U prošlom broju...

Kao rezultat intenzivnog selekcijskog rada danas imamo vrlo velik broj sorata kupina (oko 300 sorata) bez trnja, ali je između njih izbor dosta ograničen. Uzgoj kupine je najviše proširen u SAD-u i to kako sorti s trnjem, tako isto i onih bez trnja. Tamo je najviše i rađeno na selekciji sorata kupina.

Karantenska bakterijska palež (Erwinia amylovora) jezgričavog voća i ukrasnoga grmlja na području naše države lokalno je prisutna od 1995. Najopasnija je bolest jabučastog voća (jabuke, kruške, dunje, mušmule, oskoruše) i brojnoga ukrasnoga grmlja (japanska dunja, dunjarica, glog, japanska mušmula, merala, glogovica, fotinija).

U redakciju Gospodarskog lista stižu često upiti naših pretplatnika o pojedinim sortama voća, stoga smo odlučili predstaviti zanimljive sorte raznih vrsta voća u našem malom leksikonu sorata, a mnoge od njih mogu se naći i u rasadnicima i vrtnim centrima u Hrvatskoj. U sljedećih nekoliko nastavaka i brojeva Gospodarskog lista navest ćemo novije i manje poznate sorte jabuka. Možda se i vi odlučite odabrati i posaditi neku od njih?

U posljednje vrijeme podižu se manji nasadi trešanja u gustom sklopu na podlogama slabe bujnosti koje su relativno nove u europskim pa i svjetskim razmjerima,a pogotovo u Hrvatskoj. Zbog toga je zanimljivo upoznati osnovna proizvodna svojstva glavnih predstavnika ovih podloga.

Opadanje plodova smatra se normalnom fiziološkom pojavom kod voćaka. Može se dogoditi neposredno nakon zametanja ploda i sve do berbe u različitim intervalima. Tako kod koštičavih voćaka plodovi uglavnom opadaju nakon oplodnje i u...

Kruška je mnogima omiljeno voće i željeli bi plodove imati na dohvat ruke u svom voćnjaku ili na okućnici. Stoga donosimo opise nekoliko najvažnijih sorti koje se mogu pronaći u domaćim rasadnicima kako bismo...

U tijeku oblikovanja krošnje, kruška počinje formirati cvjetne pupoljke, čak neke sorte druge godine nakon sadnje na stalnom mjestu. Veliko opterećenje rodom u ovom razdoblju se ne preporučuje, jer bi to umanjilo opću vitalnost voćkice i nemogućnost da se oblikuje željeni oblik krošnje.

Veći dio suvremene voćarske proizvodnje može se opisati kao intenzivna proizvodnja s velikom primjenom kemijskih sredstava (mineralna gnojiva, pesticidi). Takav oblik uzgoja ostavlja veliki negativan utjecaj na okoliš koji se najviše očituje u smanjenju bioraznolikosti, degradaciji tala te pojavom određenih negativnih pojava (trofobioza, rezistentnost) koji poskupljuju i otežavaju samu proizvodnju.

Završetak rezidbe jabuke najbolje je vrijeme da procijenimo potrebu za dušičnim gnojivima za narednu vegetaciju. Zašto? Gnojidba jabuke je usko vezana sa rezidbom. Svaka jača rezidba pojačava bujnost, baš kao i jača gnojidba. Nasuprot...

Đurđevača
Tricholoma Georgii (gambosa) Fr. ex Clusius
Đurđevača je naša gljiva poznata od davnina, a javlja se u četiri varijacije: Tricholoma pomonae (Lenz), Tricholoma gambosa (Fr.), Tricholoma albellum (Fr.) i Tricholoma graveolens (Pers.). Razlikuju se po boji, debljini i veličini klobuka. Sve su jestive i nema opasnosti od zamjene otrovnim gljivama. U narodu je još nazivaju đurđevka, ranka, prusnica, jurjevka. Prema pričama u narodu, gljiva je dobila narodno ime po Đurđevdanu.

U Đurđevcu su održani jubilarni 25. Dani voća Koprivničko-križevačke županije na kojima se predstavilo 56 izlagača – poljoprivrednih proizvođača te udruga, škola i radinosti. Kako bi dodatno pomogla promociji proizvođača voća i voćnih prerađevina,...

Nije naravno moguće predvidjeti kakva će biti zima i kakve će biti okolnosti. Tehniku uzgoja voćaka također često nije moguće prilagoditi traženim uvjetima. Veliki problem je i neznanje voćara i nedovoljno poznavanje same fiziologije voćaka, odnosno amaterizam. Često su i vremenske prilike tekuće godine, navala bolesti, drugi nepredviđeni faktori i sklop okolnosti skloni povećanoj pojavi oštećenja preko zime. Na sve to voćar poneki put ne može utjecati, te nije uvijek moguće zaštititi nasad.

U posljednje vrijeme sve je popularniji trend sadnje novih bobičastih voćnih vrsta. Mnoge su prednosti ovih kultura, čiji plodovi imaju vrlo kvalitetna užitna i ljekovita svojstva i doprinose osvježenju ponude voća na tržištu. Moguće ih je uzgajati ekološki i na manjim parcelama i imaju svakako izgled za uspjeh kod nas, jer ih je moguće uzgajati praktično na području cijele države, osobito na malim obiteljskim gospodarstvima.

Prve procjene hrvatskog uroda mandarine pokazuju da ćemo imati proizvodnju od oko 32.000 tona, što je u odnosu na ranije godine srednja sezona, a urod bi mogao biti za 15 do 20 posto manji...